Svi oblici voda za kupanje pružaju radost rekreacije, posebno u vrućim ljetnim danima kada živa u termometru konstantno raste uzlaznom putanjom. No, gdje god potražili osvježenje, na umu treba imati da rekreacija u vodi sa sobom nosi i zdravstvene rizike, koji se dijele u osnovne skupine kao što su utapanje i ozljede, opasnost od zaraznih bolesti ili opasnosti od kemijskih sredstava.
Zagađenje i uzročnici
Kako su ranije objasnili iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje, ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari ni bakterije, viruse, gljivice, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Kako bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti, nužno je da se za bazene koristi zdravstveno ispravna voda te da se prije puštanja i tijekom korištenja bazena adekvatno preradi, prečisti i dezinficira. Također je nužno da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. To podrazumijeva redovitu kontrolu fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode te kontrolu kloriranja vode. Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti izravno s vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti, kao i zarazne bolesti dišnog sustava putem raspršenih vodenih kapljica. - Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost ulaska uzročnika bolesti u organizam - objasnili su ranije stručnjaci INZ-a. S druge strane, osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače. Osobama s vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje bazena. Također, osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe koje su u posljednjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti bazen. - Na bazenima postoji povećan rizik od prijenosa bolesti dišnih organa (gripa) zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena - objasnili su ranije iz INZ-a.
Kako bi smanjili zagađenje bazenske vode, a samim time i rizik od pojave zaraznih bolesti, korisnici javnih bazena trebaju se pridržavati nekoliko uputa: - Ne ulazite u vodu ako imate dijareju (proljev); izbjegavajte gutanje vode; izbjegavajte kupanje nakon obilnog obroka; izbjegavajte ronjenje i gledanje u vodi; uvijek koristite toalet za obavljanje nužde; dobro operite ruke vodom i sapunom nakon upotrebe toaleta; krećite se u papučama izvan bazena kako biste spriječili gljivične infekcije stopala; obvezno se tuširajte prije i nakon kupanja u bazenu, a kući se ponovno okupajte toplom vodom i sapunom; ne koristite vodu za piće i hranu koju ste cijeli dan držali na suncu.
Ozbiljna oboljenja
Kupanje u rijekama i jezerima nije manje opasno, zbog čega Zavod za javno zdravstvo FBiH svakoga ljeta upozorava da je većina rijeka i jezera zagađena bakterijama i virusima koji mogu izazvati ozbiljna oboljenja, poput seroznog meningitisa, crijevnih i kožnih bolesti. Vodotoke najviše zagađuju otpadne vode iz naselja (kanalizacija) i industrije. Uz mikrobiološko onečišćenje (koliformne bakterije, virus hepatitisa A i drugi virusi, gljivice i paraziti), potrebno je istaknuti sve veći značaj zagađenja vode kemijskim supstancijama (nitrati, nitriti, amonijak, teški metali, deterdženti, pesticidi i dr.). Veliki broj štetnih bakterija potječe iz ljudskih i životinjskih ekskreta (kanalske vode), dok kemijsko zagađenje potječe uglavnom od industrije. U ljetnim mjesecima se zbog smanjenog vodostaja povećava količina organskih tvari u vodotocima, zbog čega nije preporučljivo njihovo korištenje u rekreativne svrhe. Jedini način zaštite rijeka i jezera od mikrobiološkog i kemijskog zagađenja je prečišćavanje otpadnih voda naselja i industrije prije ispuštanja u vodotoke ili jezera.
