Dobre vijesti za domaće gospodarstvo - Centralna banka predviđa veći rast ekonomije u ovoj, kao i u 2022. godini u odnosu na ranija predviđanja, a što sa sobom nameće zaključak o fleksibilnosti tržišta rada u BiH i većoj brzini oporavka, piše Večernji list BiH.
Optimizam
Posebno je bitno što se projicira pad broja nezaposlenih osoba, blagi rast zaposlenosti te prosječne neto plaće, ali i rast doznaka iz inozemstva.
Optimizam iz projekcije ključnih makroekonomskih varijabli za tekuću i 2022. godinu, između ostalog, proistječe i iz rasta baznih bodova kojima se mjeri ekonomska aktivnost. Tako se u 2021. godini očekuje rast ekonomske aktivnosti od 3,4 posto, što je za 70 baznih bodova više od projekcije prije šest mjeseci. Iako je početak 2021. godine također pod utjecajem koronakrize, snažniji od očekivanog oporavak u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba u prvom tromjesečju, upućuje na dinamičniju ekonomsku aktivnost u 2021. godini. Guverner Centralne banke Senad Softić kazao je za Večernji list kako su projekcije iz studenoga 2020. godine revidirane naviše iz nekoliko razloga. Prvi je što je oporavak vanjskotrgovinske razmjene, prvenstveno rast izvoza, u prvom tromjesečju, unatoč trećem valu pandemije, bio snažniji od očekivanog. Osim toga, Europska komisija revidirala je naviše projekcije rasta ekonomske aktivnosti u eurozoni, koja predstavlja stranu potražnju za bh. proizvodima i uslugama, što je dodatno poticalo projekcije rasta ekonomske aktivnosti u BiH naviše, i kroz kanal vanjskotrgovinske razmjene, ali i domaće potražnje, jer o snazi gospodarske aktivnosti u EU ovise i priljevi od doznaka, kazao je on. S druge strane, utjecaj Vladine potrošnje na gospodarsku aktivnost snižen je u odnosu na projekcije iz studenoga. Svi ostali trendovi, ali i projekcijski scenariji manje-više su nepromijenjeni.
- Iako su se naše projekcije do sada pokazale objektivnima, i dalje napominjemo kako su neizvjesnosti značajne i kako su snažne korekcije moguće ako se epidemiološka situacija ponovno počne pogoršavati ili ako proces imunizacije u BiH i svijetu ne bude dinamiziran - kazao je on.
Navodi kako ne očekuju snažne inflatorne pritiske, sudeći samo prema projekciji ekonomske aktivnosti. Međutim, dodaje, brojni su čimbenici koji mogu izazvati snažne inflatorne šokove, čak i u okružju relativno niske ekonomske aktivnosti, poput rasta troškova međunarodnog prijevoza roba i usluga, snažnih oscilacija u tečajevima najvažnijih valuta u međunarodnoj razmjeni roba, ali i nepredvidivim promjenama u cijenama ruda i energenata.
Podaci iz izvoza
Projekcije prate i podaci Agencije za statistiku vidljivi s početka ove godine, a koji se odnose na rast izvoza, što pokazuje oporavak proizvodne djelatnosti u BiH, kao i oporavak tržišta na koja se izvoze robe iz BiH. BiH je u razdoblju siječanj - travanj 2021. godine izvezla robe u vrijednosti 4,1 milijardu konvertibilnih maraka (KM), što je za 25,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
