Turska, uza sve kritike koje se mogu čuti o vlasti te zemlje, ipak u neku ruku drži ključeve i ima veliki utjecaj na dva politička cilja Hrvatske - ulazak u schengenski prostor koji se prvo mora stabilizirati i otvoriti nakon migrantskog vala, pri čemu Turska ima ključnu ulogu u zadržavanju migranata te odnos prema Bosni i Hercegovini, u prvom redu poštivanje okvira Daytonskog sporazuma, iz čega proizlazi jednakopravnost triju konstitutivnih naroda te izmjenu izbornog zakonodavstva. Stoga su te dvije točke, kao i gospodarska suradnja, bile na dnevnom redu današnjeg sastanka hrvatskog predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i turskog predsjednika Recepa Erdoğana.
- Hrvatskoj je posebno važno da su sva tri konstitutivna naroda u BiH jednakopravna, osobito Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod te nam je u procesu dogovora unutar političkih stranaka i institucija BiH važno da se postigne konsenzus i o reformi izbornog zakona, za što sam tražio potporu Turske - kazao je premijer Plenković nakon sastanka s Erdoğanom u turskoj Antaliji u okviru sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).
Turska ima veliki politički utjecaj u BiH, no ona poštuje okvir Daytonsko - pariškog mirovnog sporazuma, ali naravno da ima bliže i političkom smislu razvijenije kontakte s Bošnjacima u BiH, i sa SDA kao ključnom političkom strankom.
- Zato je važno da i Turska i Hrvatska u dijalogu s nama bliskim i prijateljskom institucijama i političkim strankama u BiH tražimo rješenje koji će omogućiti da se svi narodi i građani BiH osjećaju zadovoljni i da imamo legitimnu zastupljenost svih naroda u institucijama - dodao je Plenković.
Druga neuralgična točka - nezakonite migracije, migrantski val 2015. i kasnije kopnenom, zapadnobalkanskom rutom, i njegov utjecaj slabiju protočnost Schengena, kad su države članice EU počele uvoditi kontrole na svojim granicama - utječe i na hrvatski cilj pridruživanju tom prostoru. U ovom trenutku nema ozbiljnijih otpora prema hrvatskom ulasku u Schengen, no većina država članica kaže kako se mora prvo vidjeti cijeli koncept Schengena narušen pandemijom i migrantskim valovima.
Turska pak tu igra ulogu tampon zone, države koja je na svoj teritorij primila milijune migranata, i koja bi ih - prema sporazumu s EU i obilnom novčanom potporom - trebala tamo i zaustaviti i tako spriječiti nelegalne dolaske u EU, no i s tim se Turska poigravala te povremeno prijetila EU puštanjem migranata.
- Istočnomediteranska ili zapadno balkanska ruta koja ide kopnenim putem uzrokovala je prije pet, šest godina ogromne političke probleme u EU. Jedan od razloga neuobičajenog funkcioniranja schengenskog prostora je i taj i zato sam rekao Erdoganu kako cijenimo činjenicu da Turske prima milijune ljudi, bilo sa srednjeg istoka i iz srednje Azije. Aranžman između EU i Turske postoji, EU financijski podržava Tursku i vjerujemo da su će se postignuti dogovori poštivati - napomenuo je premijer.
Odnosi dviju država su "zadnjih 30-ak godina izrazito kvalitetni i prijateljski", grade se na političkom dijalogu, ali i na povećanju gospodarske suradnje, trgovinske razmjene, ulaganja, a niz turskih kompanija prisutan je na hrvatskom tržištu, bilo kao investitori ili izvođači, a turske su kompanije zainteresirane da se u posto-covid fazi ta suradnja intenzivira i povećaju ulaganja.
