Prosječna osoba tijekom života provede 90.000 sati na radnome mjestu, od čega je (ne)sretnicima koje rade uredski posao 89.999 sati stražnjica sljubljena sa stolcem.
Možda smo malo pretjerali s ovom drugom brojkom jer ipak skoknemo po gablec ili na kavu (gdje opet sjedimo!), ali činjenica je da osobe koje za život zarađuju sjedeći ispred računala većinu dana – sjede!
Mirni suživot
Nedavna istraživanja pokazala su da je radni stol u prosječnom uredu „topli dom“ za više od 10 milijuna bacila. Tipkovnica je, čini se, osobito plodno tlo jer otkriveno je da sadrži više bakterija nego daska na školjki za WC, ali u ovoj oštroj uredskoj konkurenciji pobjedu je – kao uvjerljivo najogavniji predmet – odnijela naoko bezopasna magnetska identifikacijska kartica koju radosno nosimo oko vrata jer bez nje je posao danas nezamisliv.
Ona pokreće sve uređaje i otvara nam sva vrata, a posebice ona u čudesan svijet pneumokoknih bakterija koje uspješno prenose plućne bolesti po našem high-tech uredskom prostoru. (Dovoljan razlog da poželimo odmah otići na bolovanje!)
Gibajmo se!
Sjedenje je čovjeku prirodno stanje i nije za njega štetno. Međutim, sjedimo li osam sati dnevno na jednome mjestu (za uredskim stolom) to nas doslovce ubija – otkriva za Glamour magazin Eleanor Burt, terapeutkinja za pravilno držanje.
Nije problem u sjedenju nego u vremenu koje provedemo sjedeći. Ljudsko tijelo programirano je za kretanje i za izvođenje raznovrsnih pokreta. Posljedica toga što većina nas svakodnevno svojim tijelom izvodi identične radnje jest da naši mišići nisu dovoljno aktivni i zbog toga smo kronično slabi.
Kako sjedenje za radnim stolom djeluje na naše mišiće?
Posao mišića jest da pokreću kosti i zglobove. Nepravilan rad mišića baca kosti i zglobove iz njihova prirodna položaja, što stvara neprirodan pritisak na cijelo tijelo i u konačnici rezultira bolovima – tvrdi Burt. Tome valja pridodati i poguban utjecaj sjedenja na naš probavni, krvožilni i respiratorni sustav.
Tok hrane, kisika i krvi u našem organizmu uvelike je poremećen kad mirujemo u istom položaju, a naše kognitivne sposobnosti su oštećene. Na primjer, glavobolja je samo simptom stanja u kojem je naša glava na posve drugom mjestu od onoga na kojem bi trebala biti – dodaje Burt.
Postoji li rješenje?
Odbacite li ono najbolje – a to je da ostavite sve i preselite na Lošinj gdje ćete pomagati udruzi za spas dobrih dupina – preostaje vam samo jedno: mrdnite dupe! Vrpoljite se, sjednite na drugi bok, prebacite noge na drugu stranu, idite stubama i, najvažnije od svega, pobjegnite od radnog stola kad god je to moguće.
Znate li da vrijeme provedeno za radnim stolom utječe na vas i noću?
Pritom ne mislimo na agoniju koju prolazite kad cijelu noć pripremate power-point prezentaciju za šefa nego na one dane kad legnete u normalno vrijeme. Naime, vaš monitor emitira tzv. plavo svjetlo koje remeti vaš biološki sat i cirkadijanski ritam, posebice nakon zalaska sunca. Povrh toga, ova svjetlost potiskuje proizvodnju melatonina – onog blaženog hormona kojeg naše tijelo proizvodi da bi nas odveo u zemlju snova.
Spavamo manje nego što bismo trebali, a prema istraživanju provedenom na Harvardu to je siguran put prema dijabetesu i pretilosti. Unatoč svim ovim zastrašujućim podacima i dalje ćemo u radu koristiti računala, ali u slobodno vrijeme ne moramo. Isključite računalo i sve ostale uređaje koji emitiraju plavu svjetlost, pogotovo prije spavanja i tako stvorite mirniji ugođaj za zdrav san.
