S malo pozornosti je u nizu obavijesti o pokretanju kaznenih progona za ratne zločine prošla informacija o tome da je podignuta još jedna optužnica protiv dvoje bivših pripadnika Armije Bosne i Hercegovine koje se tereti za ratne zločine nad hrvatskim civilima na području Konjica. Radi se o optužnici protiv Raseme Handanović (42) zvane Zolja i Elmedina Čauševića (53) zvanog “Mesar”.
Haaške veze
Oboje su tijekom rata bili pripadnici posebne postrojbe “Zulfikar” koja je djelovala pri Glavnom stožeru Armije BiH, a optužnica navodi kako su tijekom 1993. godine u selu Grabovci kod Konjica zlostavljali bračni par hrvatske nacionalnosti. Optužnica navodi kako je Čaušević drvenim kolcem tukao muškarca Z. K. u čemu mu se pridružila i optužena Handanović koja je supruzi zatočenog prijetila da će biti silovana. Premlaćivanje kojemu je bio izvrgnut ostavilo je teške posljedice na fizičko i psihičko zdravlje zlostavljanog muškarca, ističu iz Tužiteljstva BiH. No, kako upućeni tvrde, ovaj slučaj je opasni presedan koji je očito isforsiran, a ponajprije stoga jer je Zolja bila krunski svjedok s čijim su preciznim iskazom otkrivene sve pojedinosti oko počinjenih zločina prije svega u Trusini, ali i nagovijestila tko čini pipke dijela vojno-obavještajnih struktura Armije BiH koji su godinama prikrivali najteže zločine. Ovim su potezom iz Tužiteljstva BiH, uz određenu dokumentaciju što je stizala i do haaških istražitelja i Tužiteljstva, te se posredno vraćalo u BiH, praktično poručilo svim onima koji misle otkriti istinu o ratnim zločinima da bi se u budućnosti moglo suočiti s optužnicom. Po dostupnim informacijama, upravo je nova optužnica Zolji spakirana uz pomoć ove dokumentacije koju posjeduje nekolicina bivših bošnjačkih časnika ili njihovi odvjetnici, a u ovu se igru svjesno upustilo i Tužiteljstvo BiH.
Slučaj Bojadžić
Posebno je to sporno stoga jer je Tužiteljstvo već ranije sklopilo nagodbu s Rasemom Handanović o priznanju krivnje, zbog čega je dobila manju zatvorsku kaznu za zločine u kojima je sudjelovala. Istražiteljski izvori navode kako je upravo ovaj potez napravljen kako bi se relativiziralo i samo svjedočenje Zolje u slučaju protiv Nihada Bojadžića, ratnog i poslijeratnog časnika Armije BiH koji je predvodio odred smrti u nekoliko sela konjičke i jablaničke općine koji je počinio najveći broj zvjerstava u tijekom 1993. godine.
Turska posla...