Najmoćnija žena današnjice njemačka kancelarka Angela Merkel sutra stiže u BiH gdje je predviđen niz susreta, a njezin posjet dolazi u vrlo osjetljivom i važnom trenutku za ovu zemlju kada se lome koplja oko približavanja zemlje Europskoj uniji i provođenja niza mjera zbog čega će samo dan kasnije u Sarajevo stići visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini. Merkel će u Sarajevu najprije razgovarati s predsjedateljem Vijeća ministara Denisom Zvizdićem s kojim će razgovarati o provedbi zajedničkog plana Europske unije za Balkan u sklopu potpore ovoj regiji koji je započeo berlinskim summitom. Nakon toga će šefovi dviju vlada imati razgovor u četiri oka. Njemačka kancelarka će u sklopu regionalne turneje doći u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i u okviru radnog ručka razgovarati s članovima državnoga vrha. Na kraju posjeta savezna kancelarka Merkel će posjetiti izložbu “Srebrenica 11. 7. 1995.’’ i sastati se s predstavnicama udruge “Majke Srebrenice”.
Ovaj posjet njemačke kancelarke dolazi u vrijeme krize kada su vlasti RS-a odbile ponudu za provedbu reformi u sklopu novoga pristupa Europske komisije prema BiH koje je predložila Europska unija, ali i rekonstrukcije vlasti u Federaciji BiH. Novu opredijeljenost EU je nekolicina političara u Bosni i Hercegovini, uključujući članove Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Mladena Ivanića, ocijenila presudnom za zaokret BiH prema EU.
Ti će razgovori biti i u središtu pozornosti s visokom predstavnicom Mogherini. Prvi i najvažniji korak vezan za uspostavu mehanizma koordinacije BiH s EU.
Blog Nicholasa Hilla: Čović i HDZ BiH Prije desetak godina sam službovao u Zagrebu i bio zapanjen dvostranačkom podrškom za euroatlantsku agendu, uključujući podršku tadašnjeg premijera Ivice Račana i lidera opozicije Ive Sanadera. Široki konsenzus političkih stranaka bio je odod ključne važnosti za brzi napredak Hrvatske, prvo prema NATO savezu, a potom i članstvu u Europskoj uniji. Ovo spominjem samo zato jer se radi o nevjerojatnom kontrastu u usporedbi s politikom Hrvata u BiH danas koja ima tendenciju da bude samosažaljevajuća i nekonstruktivna. I dok Hrvatima prijeko treba zaposlenje i ekonomske mogućnosti, dominantno političko rukovodstvo HDZ-a jedva da se kreće, stalno vrteći priču o "nejednakosti Hrvata" i kako je treba riješiti reformom izbornog zakona. Reforma izbornog zakona jeste važna i ona se mora svakako rješavati u ovoj zemlji da bi ušla u EU, ali ta reforma ne mora potrošiti sav kisik u prostoriji i onemogućiti aktivnosti na mnogo urgentnijim ekonomskim reformama koje su ovoj zemlji potrebne. Stranački lider i član Predsjedništva Čović je uporan u sklapanju dogovora, ali je previše distanciran od najnovijih ekonomskih reformskih aktivnosti. Jedini ekonomski prioritet kojem je HDZ BiH posvetila pažnju nakon izbora je imenovanje stranačkih ljudi u unosne odbore državnih poduzeća. A nezainteresiranost koju pokazuje prema reformskoj agendi doprinosi jedino ugrožavanju položaja Hrvata u BiH. Hrvati, koji gotovo svi imaju putovnice EU-a, u potrazi za poslom odlaze u druge dijelove Europe. Obitelji su razdvojene po generacijskim linijama. U usporedbi s brojem Hrvata, oni imaju ogroman politički utjecaj. Imaju i ogromne ekonomske prednosti s obzirom na blizinu profitabilnih primorskih turističkih mjesta, pa ipak narativ koji posljednjih godina rabi HDZ je uvelike negativan i rigidan. To se mora promijeniti ili će vodstvo HDZ-a riješiti "hrvatsko pitanje" drugim sredstvima. Hrvati će odlaziti iz ove zemlje i jedino pitanje će biti tko će otići posljednji da pogasi svjetla u Hercegovini.