Tijekom prošlotjednog okupljanja Europskog vijeća hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je kako se Bosna i Hercegovina uskoro ponovno vraća u fokus europske politike, piše Večernji list BiH. Iako je riječ o zemlji opterećenoj političkim tenzijama, pa i posljednjom krizom, Plenković je poručio da Europska unija ne smije propustiti priliku pružiti BiH europsku perspektivu. U tom kontekstu razgovarao je s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, ali i visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, najavivši njezin skori dolazak u BiH. Iako je politička scena u BiH i dalje podijeljena, aktualna, ali još nerealizirana većina na državnoj razini - koju čine bošnjačka i srpska “trojka” te HDZ BiH - pokazuje spremnost podržati ključne reformske zakone kako bi se ispunili uvjeti EU-a i dobio datum početka pregovora s Unijom. Međutim, uz sporove oko dvaju ključnih zakona - onog o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) te Zakona o Sudu BiH - dodatne prepreke predstavljaju državni proračun i neizvjesnost oko imenovanja glavnog pregovarača.
Sjedište Suda naknadno
Na nedavnoj sjednici Vijeća ministara BiH utvrđen je prijedlog Zakona o VSTV-u, što predstavlja jedan od prioriteta na europskom putu BiH. Riječ je o zakonodavnom aktu koji donosi važne novine za pravosudni sustav zemlje. Sastav VSTV-a ostaje isti, ali se povećava broj članova - dodaju se po dva nova suca i tužitelja. Preciznije su definirane smetnje za članstvo, ograničava se mandat, zabranjuju uzastopni mandati te se jasnije propisuju povrede dužnosti i sankcije. Posebna pozornost posvećena je transparentnosti postupka izbora članova. Uveden je karijerni sustav napredovanja, dok će ocjenjivanje sudaca i nositelja pravosudnih dužnosti sada obavljati posebno povjerenstvo umjesto pojedinaca. Također, zakon predviđa formiranje sudbenog i tužiteljskog odjela unutar Vijeća, uz jasnu podjelu nadležnosti. Drugi pak ključni zakon - onaj o Sudu BiH - mora biti usvojen do početka travnja, odnosno prije sjednice Europskog vijeća. Bez toga i bez imenovanja pregovaračkog tima BiH neće moći početi pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Zakon je pripremljen i spreman za proceduru, ali ostaje niz političkih neslaganja. Posebno sporno pitanje tiče se sjedišta Prizivnog odjela, odnosno drugostupanjskoga suda. U igri su Istočno Sarajevo, Pale i Banja Luka, dok su predstavnici iz Republike Srpske nezadovoljni predloženim rješenjima. Osim toga, traži se i redefiniranje kaznene nadležnosti Suda BiH kada su u pitanju kaznena djela počinjena na teritoriju entiteta. Jedno od mogućih rješenja koje se razmatra jest odgađanje konačne odluke o sjedištu odjela, uz obvezu Parlamenta BiH da to pitanje riješi u roku od godinu dana. Time bi se omogućilo usvajanje zakona bez dodatnih blokada, ali ostaje vidjeti hoće li svi akteri pristati na takav kompromis koji je pripremio državni ministar Davor Bunoza. I dok su reforme nužne, politička svakodnevica u BiH i dalje je opterećena unutarstranačkim i međustranačkim obračunima. Umjesto da fokus bude na europskim zakonima, sve se češće sazivaju sjednice u cilju smjena političkih protivnika. Tako se nedavno na dnevnom redu našla smjena ministra vanjskih poslova, koja je propala, a predložene su i smjene još dvojice ministara. Postavlja se pitanje koliko ovakve aktivnosti doprinose ili odmažu europskom putu BiH.
Nestabilnost konstanta
Politička nestabilnost i konstantna previranja predstavljaju ozbiljan rizik za postizanje nužnog konsenzusa, posebno u trenutku kada se odlučuje o strateškoj budućnosti zemlje. S druge pak strane, poruke iz Bruxellesa su jasne - napredak je moguć, ali samo uz konkretne rezultate. BiH ima realnu šansu dobiti datum početka pregovora, ali ključ leži u tome hoće li domaći političari pokazati dovoljno odgovornosti i volje da provedu nužne reforme. Javnost s pravom pokazuje skepsu prema procesima koji se odvijaju iza zatvorenih vrata, ali posljednje dvije godine donijele su i određene pozitivne pomake. Usvajanjem važnih zakona, poput onog o sprječavanju sukoba interesa ili zaštiti osobnih podataka, BiH je pokazala da uz pritisak i političku volju rezultati jesu mogući. Hoće li ova prilika biti iskorištena ili propuštena? Odgovor bi mogao stići vrlo brzo - na sjednici Europskog vijeća početkom travnja. A prije toga domaću zadaću trebaju napraviti političari iz BiH.
