Koje kulture posijati i zasaditi, na kojoj površini, kakva gnojiva koristiti - sve su to pitanja koja ovih dana iznimno opterećuju domaće poljoprivredne proizvođače koji su ponovno u nezahvalnoj situaciji uslijed niza čimbenika koji umanjuju ionako krhak sustav agrarne proizvodnje u zemlji koja, potencijalima unatoč, i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu, piše Večernji list BiH.
O brzini usvajanja i realizacije strategije poljoprivrednog razvoja do 2027. godine ovise mnogi procesi u Federaciji BiH, a osobito oni koji se odnose na ubrzanje aktivnosti isplate novčanih poticaja koji su nužni u vremenima kada se poljoprivredni proizvođači suočavaju s brojnim problemima, uglavnom uvjetovanim visokim cijenama energenata i repromaterijala. A zbog kašnjenja neki od njih trenutačno su u neizvjesnosti te pokušavaju pronaći izlaz iz stanja u kojem su se našli.
Pitanje sjetve
U svojem nedavnom medijskom prilogu BHRT prenosi i izjavu jednog od farmera Eldina Glibanovića, koji se pita hoće li i ova sjetva biti upitna i umanjena, a s obzirom na iskustva iz jeseni.
- Čitam da će, nažalost, u jednoj najvećoj županiji - Unsko-sanskoj proljetna sjetva biti umanjena 60 posto - upozorio je on. Podsjećamo, sredstva namijenjena za poljoprivredu u ovoj godini iznose 175 milijuna KM, dok sredstva namijenjena za veterinarstvo iznose 3,3 milijuna KM, što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Osim navedenog, u prijedlogu proračuna nalaze se i sredstva za popis poljoprivrede u iznosu od 7,1 milijun KM, kao i jedan milijun KM za nabavu laboratorijske opreme za kontrolu kvalitete meda, maslinova ulja, vina i drugih proizvoda. Istodobno, javne rasprave o nacrtu programa novčanih potpora za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2024. godini traju do 22. ožujka.
Za proizvodnju ratarskih, povrtlarskih, voćarskih kultura, grožđa i maslina predviđen je iznos od nešto više od 27 milijuna maraka, dok je za animalnu proizvodnju izdvojeno 97,8 milijuna maraka. Za model ruralnog razvitka u federalnom je proračunu predviđeno 45 milijuna maraka, dok je za model ostalih vrsta potpora izdvojeno 4,6 milijuna maraka.
Što donosi strategija
U kontekstu onoga što čeka poljoprivredu u Federaciji u idućem razdoblju, treba uputiti na činjenicu da je sama strategija, koja je usvojena na Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, definirala četiri strateška cilja s utvrđenih devet prioriteta u okviru prva tri cilja te ukupno 22 precizno definirane mjere.
Prvi strateški cilj odnosi se na podršku, odnosno poticanje pametnog, otpornog i diverzificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčeno povećanom sigurnošću opskrbe hranom. Drugi strateški cilj je jačanje primjene ekoloških praksi u proizvodnji kojima se prilagođava i ublažava utjecaj klimatskih promjena, dok je treći strateški cilj jačanje društveno-ekonomske strukture, odnosno održivog razvoja ruralnih područja. Kao četvrti strateški cilj definirana je modernizacija poljoprivrednog sektora poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe. Strategija se donosi u uvjetima novog zakonskog okvira kojim se ona povezuje s trogodišnjim i godišnjim planiranjem, čime se izravnim sektorskim akterima osigurava sigurniji i predvidiviji ambijent, s jasnim uvidom u vrste mjera i načine njihova provođenja. Na ovaj način proizvođači, otkupljivači, prerađivači i drugi sektorski akteri u poziciji su da spremnije i kvalitetnije planiraju proizvodnje, prodaje i investiranja, što bi trebalo rezultirati održivijim razvojem sektora poljoprivrede.
