Građani Bosne i Hercegovine suočeni su s čestim poskupljenjima, a pored povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, ponovno rastu i cijene lijekova. Većina ljekarni poskupljenja pravdaju povećanjem nabavnih cijena. Stanovništvo je zbog toga prinuđeno lijekove nabavljati u susjednim državama. Građani Republike Srpske koji imaju problem s dijabetesom, posljednjih mjeseci bili su suočeni i s nedostatkom trakica za mjerenje šećera.
Prvi na udaru su predstavnici treće generacije, čije mirovine nerijetko, ne mogu pokriti osnovne troškove života.
Na upit jesu li lijekovi skupi, neki građani za N1 kažu kako jesu, posebno u odnosu na primanja većine stanovnika.
“Najbolesniji većinom imaju manje novca i skupi su im lijekovi. Puno toga bi trebalo biti više pokrivreno zdravstvenim (osiguranjem), nego ovako…”, kaže jedan građanin.
“Preskupi su lijekovi. Mirovina mi ode cijela, iako nije minimalna”, dodaje drugi građanin.
Farmaceuti kažu da ljekarne nemaju utjecaj na formiranje cijena, navodeći da tijekom pandemije, "većinom nije bilo ograničenja u opskrbi”.
“Ljekarne nemaju uticaj na promjene cijena lijekova, one ovise prvenstveno od proizvođača i od dobavljača”, izjavila je Lejla Hodžić iz poduzeća Apoteke Sarajevo.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu kako Agencija upravo radi proračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova na osnovu Pravilnika. Kažu da su u posljednjih godinu dana prijavljeni slučajevi poskupljenja, gdje je utvrđeno da je ranije proizvođač na bh. tržište išao s cijenom nižom od maksimalne veleprodajne, što je i dalje u skladu s Pravilnikom.
“Na razliku u cijeni lijeka koju plaćamo svi utječu niža maloprodajna marža u Srbiji (12%) u odnosu na BiH (20%) te niža stopa PDV-a u Srbiji (10%) u odnosu na BiH (17%)”, naveli su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Visinu marže određuju entitetska ministarstva zdravstva. U RS-u maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20, a u Federaciji BiH 25 posto, zbog čega i postoji razlika u cijeni lijekova u dva entiteta.
Fondovi zdravstvenih osiguranja, ipak, mogu priznavati i niže cijene od onih po pravilniku, navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
“Inače, cijene lijekova su u nadležnosti Agencije za lijekove BiH, a Fond jedino za lijekove koji su na listi lijekova koji se izdaju na recept određuje referentnu cijenu, odnosno najnižu od već formiranih cijena lijekova na tržištu”, poručili su iz ovog Fonda.
Nemoguće je raditi slobodne procjene cijena, zbog postojanja strogih kontrola, poručuju iz Komore magistara farmacije Federacije.
“Veledrogerija je dužna da ne stavlja maržu veću od osam posto, a ljekarne ne smiju staviti maržu više od 25 posto”, izjavila je Bilsena Šahman iz Komore magistara i farmacije FBiH.
Zbog viših cijena lijekova u našoj zemlji, većina građana je prinuđena da ih kupuje u susjednoj Srbiji. Građani Republike Srpske posljednjih mjeseci bili su suočeni i s nedostatkom trakica za mjerenje šećera, što je u međuvremenu riješeno donacijama.
“Mnogi kupuju lijekove u Srbiji, jer su mnogo jeftiniji. Bilo bi dobro da i mi imamo neke jedinstvene cijene, da mogu kupitui, osobito umirovljenici”, kazala je Sandra Milošević iz Saveza dijabetološih udruženja Republike Srpske.
Ukupan promet lijekova koji se izdaju uz liječnički recept bio je nešto više od 530 milijuna maraka 2016. godine, koja i bila posljednja godina u kojoj su cijene u BiH bile slobodno formirane.
