Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer je jednoglasno usvojio Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je ranije usvojen u Zastupničkom domu, a kojim se definira povećanje praga za obveznu registraciju s postojećih 50.000 na 100.000 KM.
U obrazloženju predloženog zakona navedeno je da je razlog za povećanje granice za registraciju poreznih obveznika s 50.000 KM na 100.000 KM očigledna potreba s obzirom na inflatorna kretanja i povećanja cijena roba i usluga u proteklom razdoblju, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za predstojeće razdoblje. Povjerenstvo za financije i proračun Doma naroda podržalo je nešto ranije bez amandmana prijedlog tog zakona.
Ministar financija i riznice BiH Srđan Amidžić izjavio je kako će zahvaljujući ovim zakonskim izmjenama više od 6200 obveznika imati olakšicu te da će državni prihodi biti manji za 25 milijuna KM. S druge strane, tvrtke tvrde da će im poslovanje biti znatno olakšano jer već dugo upozoravaju kako je prag od 50.000 za obveznike PDV-a prenizak.
Izaslanici su tijekom rasprave uglavnom pozdravili ovakvo rješenje. Izaslanik u Klubu srpskog naroda Radovan Kovačević kazao je kako mu je drago da je Dom naroda mogao glasovati za ovaj prijedlog zakona, a poznato je da su upravo srpski izaslanici prošli put bili protiv.
- Prošli put smo obrazložili da iz određenih političkih razloga glasujemo protiv. Drago nam je ako ćemo danas ovim zakonom sačuvati jednu tvrtku ili jedno radno mjesto, to znači da smo uradili dobar posao - kazao je Kovačević.
Predsjedatelj Doma naroda Kemal Ademović kazao je kako vidi da je dobro raspoloženje da se usvoji ovakav životni zakon, "da to svi razumiju, da je to potrebno građanima, gospodarstvenicima BiH". Hrvatski izaslanici također su podržali predloženi zakon. Ilija Cvitanović kazao je da je ovo jedan mali korak, ali pokazatelj da ima prostora za promjene i poboljšavanje zakona kao što je onaj o PDV-u.
Odgovarajući na pitanja izaslanika, ministar Srđan Amidžić (SNSD) izrazio je nezadovoljstvo zbog toga što posljednjih godina raste proračun za državne institucije. Tvrdi da je taj rast na štetu proračuna nižih razina vlasti. Po njegovim riječima, izgledno je da će u državnom proračunu za iduću godinu nedostajati 37 milijuna KM na prihodovnoj strani, i to nije prvi put. Naglasio je kako je svjestan da je proračun politički dokument, ali da on mora imati ekonomsku osnovu. Govoreći u tom kontekstu o proračunu za 2024. godinu, kazao je da je vidio nelogičnosti.
- Izdvajanje entiteta (za državni proračun) ide na 1,1 milijardu KM, a realni život je u općinama, županijama i entitetima. Apsolutno je potrošačka struktura proračuna - 900 milijuna potroši se na plaće i primanja, 200 milijuna ode na materijalne troškove i 90 milijuna na kapitalna ulaganja. Takve stvari nije dobro prihvatiti i tako svi misle u Ministarstvu financija i riznica - ustvrdio je ministar. Kako kaže, deficit će se vrlo jednostavno pokriti te da je pitanje privremenog financiranja, ako se ne usvoji proračun, za sve one koji se nisu željeli ekonomski racionalno ponašati. Odlučan stav resornog ministra da predloži manji proračun na državnoj razini od ovogodišnjeg mogao bi biti novi razlog političkih sukoba unutar vladajuće koalicije. Ako proračun ne bude usvojen do kraja godine, državne institucije očekuje privremeno financiranje, što znači na financijskoj razini prošlogodišnjeg proračuna u prva tri mjeseca 2024. godine.
