Postojanje takvog dokumenta ne potvrđuju ni navodni pošiljatelj ni navodni primatelj, ali nakon što je jedan manje poznat bosanskohercegovački portal objavio da postoji dokument u obliku slovenskog diplomatskog non-papera koji u Vijeću EU predlaže da se krene putem mirnog raspada Bosne i Hercegovine na tri dijela, slovenski portal necenzurirano.si objavio je sadržaj toga, kako tvrde, slovenskog non-papera.
I dalje, međutim, nije jasno tko ga je pisao, jer kroz uobičajenu diplomatsku mrežu u Vijeću EU, kako su nam potvrdili naši izvori u Bruxellesu, sigurno nije prošao. Navodno je upućen predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, ali u njegovu kabinetu tvrde da ga nisu zaprimili.
Slovenija od 1. srpnja preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije, a ovaj je non-paper navodno poslao premijer Janez Janša kao neslužbenu podlogu za raspravu o tome kako ubrzati europsku perspektivu zapadnog Balkana tijekom slovenskog predsjedanja. Prema sadržaju koji je objavio necenzurirano.si, navodni non-paper predlaže pripajanje Republike Srpske Srbiji, čime bi, tvrdi se, bilo riješeno srpsko nacionalno pitanje, i što bi udobrovoljilo Srbe, tj. službeni Beograd, da pristane na drugu ideju tog dokumenta: ujedinjenje Kosova i Albanije. Pritom bi, dodaje se, sjeverni dio Kosova, sa srpskim stanovništvom, imao poseban status po modelu Južnog Tirola. Hrvatsko nacionalno pitanje - nastavlja se u tom dokumentu, prema verziji objavljenoj na slovenskom novinskom portalu - može biti riješeno ili pripajanjem većinski hrvatskih dijelova BiH Republici Hrvatskoj ili davanjem posebnog statusa tim hrvatskim krajevima u BiH, opet koristeći Južni Tirol kao model. Bošnjaci bi, zaključuje se, time dobili funkcionalnu neovisnu državu. Potom bi se na referendumu izjasnili žele li se približavati Europskoj uniji ili nekome izvan EU, a dokument u zagradi spominje Tursku kao primjer. Dokument, u konačnici, tvrdi i da već traje “tiha procedura” u kojoj se ispipava teren među političkim liderima u regiji i među donositeljima odluka u međunarodnoj zajednici. Ako se EU, SAD i većina lidera u regiji složi s tim planom i koracima za njegovu implementaciju, EU bi trebala iskoristiti tu priliku i formalizirati plan, zaključuje se.
Premijer Janša pokušao je demantirati vijest odmah čim je u ponedjeljak bila prvotno objavljena na portalu politicki.ba, no nije jasno je li demantirao da je njegova vlada uopće sastavljala dokument s takvim idejama ili demantira samo da ga je predao Charlesu Michelu: “Eh, njega sam posljednji put sreo lani. Teško da bih mu u veljači ili ožujku bilo što fizički predao, kako piše opskurni portal..”, napisao je Janša na Twitteru. Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, potom je javno otkrio da je predsjednik Slovenije Borut Pahor pri nedavnom službenom posjetu BiH rekao članovima Predsjedništva da su sve češći glasovi u EU o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. “Možete li se vi u BiH mirno razići”, navodno je tada upitao Pahor, citiran prema Komšiću. On i Šefik Džaferović na to su odgovorili da mirni raspad BiH nije moguć, a predsjedavajući član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zauzeo je suprotan stav, tvrdi Komšić.
Ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman završio je službeni posjet BiH i, upitan o postojanju navodnog slovenskog non-papera s idejama podjele Bosne, rekao da EU i Hrvatska poštuju cjelovitost i suverenost BiH kao države. - U strukturama Europske unije ne postoji nikakva osovina koja bi zagovarala raspad Bosne i Hercegovine. A svi, pa tako i Hrvatska, žele pomoći da se ta zemlja što prije integrira u Uniju - rekao je Grlić Radman i ponovio da Hrvatska podržava potrebu izmjene izbornog zakona kao načina za uklanjanje nejednakosti koje postoje među konstitutivnim narodima BiH. Taj hrvatski stav artikuliran je kroz jedan drugi non-paper, u ovom slučaju stvarni diplomatski dokument koji zaista postoji kao podloga za raspravu o BiH u Vijeću EU, a koji su prije tri tjedna predložile Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar. Vijeće za vanjske poslove EU trebalo je o BiH i zapadnom Balkanu raspravljati na sastanku u ponedjeljak, 19. travnja, ali je ta točka dnevnog reda prebačena na sastanak u svibnju.
