Na ulicama Kuvajta rijetko ćete vidjeti žene jer su, kako izvještavaju strani mediji, zatvorene iz vratiju svojih "sponzora" koji im uskraćuju svako pravo slobode i prodaju ih za tisuće dolara na crnom tržištu. Riječ je o prodajama koje se odvijaju putem društvenih mreža, poput Facebooka i Instagrama, a koriste posebne logaritme i heštegove kojima se promoviraju i predstavljanju "žene na prodaju".
- Promoviraju online trgovanje robljem. Ako Google, Apple, Facebook ili bilo koja druga kompanija promovira aplikacije vezane uz ovo, trebaju preuzeti odgovornost za to - kazala je UN-ova stručnjakinja za uskraćivanje sloboda, Urmila Bhoola, za BBC.
Iako su društvene mreže uklonile i zabranile neke heštegove vezane uz prodaju robova, reporteri BBC-a su otkrili kako je to tržište i dalje aktivno online, pogotovo kroz aplikacije poput "4Sale" i "Haraj".
U Kuvajtu skoro svaka kuća ima po jednu "spremačicu" koja ilegalno prodaju kao "robu", razmjenjuju, ograničavaju im slobodu i drže protiv njihove volje. Kad su BBC-evi reporteri na tajnom zadatku u Kuvajtu htjeli "kupiti" jednu od žena na prodaji, odnosno biti njezin "sponzor", nazovimo ga prodavatelj ih je savjetovao da joj ni u kojem slučaju ne daju putovnicu.
- Vjeruj mi. Jako je dobra i uvijek nasmiješena. Čak i kad je držiš budnu do pet ujutro - rekao je jedan od prijašnjih takozvanih sponzora.
Na aplikaciji 4Sale možete pretraživati žene i po rasama.
- Afrička radnica, čista i nasmiješena - stoji u jednom oglasu dok u drugom piše: 'Nepalka koja se usudi pitati za slobodan dan'.
Neki kupuju pomoćnice za 2000 dolara pa ih prodaju za 3300.
Lokalni stanovnici nisu jedini koji "kupuju" radnice. Agencije isto nisu izuzetak te ih one prodaju dalje kako bi zaradile od toga. Ovakav primjer modernog online ropstva ne događa se samo u Kuvajtu. U Saudijsko Arabiji isto postoje razne aplikacije za kupnju i prodaju ljudi. Unatoč novim i postroženim zakonima, vlasti je teško iskorijeniti ovu tragičnu i nehumanu praksu.
