Nemoguće je poreći vezu između prehrane i rizika od demencije. Deseci studija uspostavili su vezu između to dvoje, a zdravstveni stručnjaci sada Alzheimerovu bolest, vrstu demencije, počinju nazivati dijabetesom 'Tipa 3'. Nema sumnje: određena hrana povećava rizik od demencije. Ali ako neka hrana povećava rizik od demencije, logično je da bi neka činila suprotno, zar ne? To je točno, prema jednoj novoj studiji, prenosi mindbodygreen.
Posljednjih godina sve je više dokaza da čimbenici načina života, uključujući prehranu, tjelovježbu, spavanje i stres, uvelike utječu na rizik od demencije. Kada je riječ o prehrani, stručnjaci tvrde da ultra-prerađena hrana - recimo hrenovke, pomfrit, čips, gazirana pića, kolači i sladoled - može dovesti do kognitivnog pada. A, sada nam nova studija pokazuje način prehrane koji zapravo smanjuje rizik od demencije.
Objavljena u Journal of the American Medical Association, ova studija procijenila je podatke više od 8000 sredovječnih i starijih muškaraca i žena iz 11 kohortnih studija. Svi su sudionici započeli razdoblje istraživanja bez demencije. Istraživači su koristili ankete za prikupljanje prehrambenih podataka od sudionika, koji su svaki dobili bodove od 0 do 15 na temelju toga koliko su slijedili način prehrane definiran kao Mediterranean-DASH Diet Intervention for Neurodegenerative Delay ili MIND dijeta. Što je viši rezultat, to je njihova prehrana više bila usklađena s MIND dijetom. Prosječna ocjena među sudionicima bila je 8,3 od 15.
Na kraju studije sudionici su testirani na demenciju. Od više od 8000 sudionika, njih oko 775 razvilo je demenciju. Rezultati su pokazali da što je sudionik pažljivije slijedio MIND dijetu, bila je manja vjerojatnost da će razviti demenciju tijekom razdoblja istraživanja. U stvari, sudionici s najvišim rezultatima imali su 17% manju vjerojatnost da će razviti demenciju u usporedbi sa sudionicima s najnižim rezultatima.
Mediteranska DASH dijeta za liječenje neurodegenerativne odgode tako je nazvana s dobrim razlogom. Dijeta je prvi put predstavljena u nizu radova Harvard Chan School of Public Health i Marthe Clare Morris, na Medicinskom centru Sveučilišta Rush. Pokazali su da su i mediteranska prehrana i DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) dijeta već pokazale sposobnost sprječavanja demencije. Istraživači su uzeli ove informacije i razvili protokol koji kombinira obje dijete, što nije bilo previše teško budući da obje sadrže uglavnom hranu biljnog podrijetla i malo ili nimalo prerađene hrane, zasićenih masti ili crvenog mesa.
Dakle, kako izgleda MIND dijeta? Protokol se rastavlja ovako:
- Najmanje 3 porcije cjelovitih žitarica dnevno
- Najmanje 1 porcija povrća dnevno
- Više od 6 porcija tjedno zelenog lisnatog povrća
- Najmanje 5 porcija orašastih plodova tjedno
- Najmanje 4 obroka mahunarki tjedno
- Najmanje 2 porcije bobičastog voća tjedno
- Najmanje 2 obroka od peradi tjedno
- Najmanje 1 obrok ribe tjedno
- Korištenje maslinovog ulja za kuhanje
Također, ova dijeta ograničava određene namirnice, uključujući peciva i slatkiše (manje od 5 porcija tjedno), crveno meso (manje od 4 porcije tjedno), sir i prženu hranu (manje od 1 porcije tjedno), te maslac i margarin (manje od 1 žlica dnevno).
Demencija je šesti vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama, stoga svi moramo usvojiti navike koje ne utječu na um. Povrh prilagođavanja naše prehrane da bude više prilagođena MIND dijeti, evo tri navike potkrijepljene istraživanjima za dugoročnu zaštitu zdravlja vašeg mozga:
Budite aktivni: kada je riječ o kognitivnom padu i demenciji, ostati aktivan je jako važno. Jedna meta-analiza postojećeg istraživanja pokazala je da redovita tjelovježba može smanjiti rizik od razvoja demencije za 30%. Nije važno kako to radite; samo je bitno da ste aktivni. Od CrossFita preko vrtlarstva do joge, aktivno je aktivno!
Konzumirajte hranjive tvari koje poboljšavaju pamćenje: Određene hranjive tvari igraju posebnu ulogu u pamćenju i spoznaji. Oni se često nazivaju nootropici i uključuju hranjive tvari poput omega-3 masnih kiselina, kurkumina i ginsenga.
Ostanite društveno angažirani: Mnogi ljudi postaju sve izoliraniji kako stare, ali istraživanja nam govore da pokušaji da ostanemo društveno angažirani mogu pomoći u obrani od demencije. Jedno je istraživanje pokazalo da je društvena izolacija povezana s 50% većim rizikom od demencije.
