Bez temeljite ustavne reforme, demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati, a Bosna i Hercegovina ne može postati istinski građanska država svih njezinih građana, smatraju u Vijeću Europe, piše Večernji list BiH.
Provesti reforme
- Nakon gotovo 16 godina članstva u Vijeću Europe, BiH treba pojačati napore kako bi provela preostale obveze prema toj organizaciji. Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko, nužne reforme treba provesti na osnovi zajedničke vizije razvoja institucija države. To zahtijeva temeljitu ustavnu reformu bez koje demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati, a BiH ne može postati istinski građanska država svih njezinih građana - navodi se u nacrtu rezolucije o BiH, do čijeg sadržaja je ekskluzivno došla Fena, a koja će se naći pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe 24. siječnja uz moguće određene izmjene. Odbor za praćenje Vijeća Europe zabrinut je zbog porasta nacionalističke i etnički obojene retorike, osobito u kontekstu izborne kampanje za opće izbore u listopadu 2018. Također izražava zabrinutost zbog sve većeg nepoštivanja vladavine prava i poziva vlasti u BiH, još i prije izbora 2018. godine, provesti konačne i obvezujuće odluke Ustavnog suda, posebno u pogledu izborne reforme za grad Mostar i formiranja Doma naroda FBiH. Kako bi se ispunile sve preostale obveze, Odbor očekuje da BiH poduzme određene konkretne korake u skladu s preporukama sadržanim u tom izvješću. Do njihova potpunog provođenja predlaže se da PS Vijeća Europe nastavi postupak nadgledanja u slučaju BiH, navodi se, između ostalog, u prijedlogu rezolucije. BiH se pridružila Vijeću Europe 24. travnja 2002. Od tada su vlasti provele sve formalne obveze koje su preuzele nakon pristupanja. Do danas je BiH potpisala i ratificirala 90 konvencija Vijeća Europe. Parlamentarna skupština VE pozdravlja usvajanje ambicioznog programa reformi u srpnju 2015. godine, kao i službeno podnošenje zahtjeva za članstvo u EU u veljači 2016. godine. Vijeće Europe smatra kako bi pitanje nestalih osoba trebalo ostati u fokusu vlasti i očekuje da Institut za nestale osobe dobije potrebna proračunska sredstva. Također se izražava žaljenje zbog spore provedbe nacionalne strategije za ratne zločine iz 2009. godine. Rok za najsloženije slučajeve, postavljen do 2015. godine, nije ispunjen, a istrage o navodnim ratnim zločinima protiv najmanje 7000 osoba ostaju biti provedene do prosinca 2023. godine. Parlamentarna skupština VE poziva i entitete i državu da osiguraju odgovarajuće financiranje pravosudnih institucija.
Pitanje izbora
Vijeće Europe napominje da su izbori za 2014. održani drugi put u pravnom i ustavnom okviru koji krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima (ETS br. 5), a na osnovi presude iz 2009. godine u predmetu “Sejdić i Finci”, gdje su se još jednom, samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli kandidirati za državno Predsjedništvo ili biti izabrani/delegirani u državni Dom naroda. Vijeće Europe također poziva vlasti BiH da usvoje izmjene koje zahtijeva provođenje odluka Ustavnog suda o izbornom procesu za grad Mostar i o sastavu Doma naroda FBiH. Neshvatljivo je i vrlo problematično za PS VE da vlasti u BiH ne mogu prikupiti dovoljnu političku volju za okončanje situacije u kojoj građani Mostara bivaju spriječeni više od osam godina u ostvarivanju prava birati svoje predstavnike u Gradsko vijeće. Parlamentarna skupština VE smatra kako je potrebno hitno provesti odluku Ustavnog suda od 1. prosinca 2016. o sastavu Doma naroda FBiH (u slučaju “Ljubić”), i to prije sljedećih općih izbora 2018. godine jer inače postoji ozbiljan rizik da će formiranje vlasti u Federaciji BiH, kao i na državnoj razini nakon izbora biti blokirano. Također se pozivaju vlasti u oba entiteta usvojiti amandmane na svoje ustave. Problematično je da Ustav RS-a i dalje predviđa smrtnu kaznu i da Ustav Federacije i dalje sadrži odredbe koje se odnose na Instituciju ombudsmana koja je ukinuta 2008. godine.
Puna podrska evropskom vijecu