Danas ljudi uglavnom strepe od pogleda na mobitel, neki zbog neželjenih poziva i poruka, neki zbog obavijesti na bankovnim aplikacijama, a pojedini čak i zbog loših vijesti na portalima, piše Večernji list BiH.
Ovih dana pogled na mobitel kod svih njih izaziva i dodatni stres jer aplikacija na zaslonu koja prikazuje vremensku prognozu kaže kako je trenutačna temperatura +40 stupnjeva uz stvarni osjećaj vrućine kao da je 43. Užarile su se i titraju aplikacije za vremensku prognozu poput asfalta na čelopeku. Europa je ovih dana postala užareno mjesto i zbog nemilosrdnog rata na istoku kontinenta i zbog nesnosnih vrućina koje crpe posljednje atome snage u nama. Svi smo na svoj način spoznali svu brutalnost kletve "Sunce te grijalo u hladu!".
Toplinski udar u Europi
Nesnosna i jaka vrućina u većem dijelu europskog kontinenta prouzročila je lipanjske temperaturne rekorde čak od samog Arktičkog kruga pa sve do Sjeverne Afrike. Snažni toplinski val izazvao je porast temperatura značajno iznad prosjeka za lipanj u mnogim zemljama, u nekim slučajevima čak i do 20 stupnjeva.
U dalekoj i poslovično hladnoj Norveškoj u srijedu je u Banaku zabilježena temperaturu od 32,5 stupnja. Riječ je navodno o najvišoj temperaturi ikad zabilježenoj unutar europskog Arktičkog kruga. Prilično je viša i od lipanjskog prosjeka od 13 stupnjeva Celzijevih.
U Poljskoj je u ponedjeljak temperatura dosegla za to podneblje nevjerojatnih 35 Celzijevih stupnjeva, a u dijelovima istočne Njemačke na nekoliko je lokacija izmjereno čak i 37.
Ekstremne vrućine proširile su se i na Sjevernu Afriku. Temperature u Tunisu u ponedjeljak su se izjednačile s mjesečnim rekordom od 48,7 Celzijevih stupnjeva. S druge strane, Europu su pogodile i grmljavinske oluje koje su uzrokovale razorno klizište u južnoj Austriji pri čemu je jedna osoba poginula. Poplavljene su kuće i ceste u Koruškoj.
Lipanjski temperaturni rekordi oboreni su u Sloveniji i susjednoj Hrvatskoj dok je u BiH temperatura bila oko 0,2 stupnja niža od lipanjskog rekorda od 41 stupnja Celzijevih (iako ne na svim mjernim mjestima).
Kako smo doznali u razgovoru sa službenicima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u početku sljedećeg tjedna očekuje se snižavanje temperatura za najmanje 3-4 stupnja. U drugom dijelu sljedećeg tjedna prema riječima naših sugovornika moguće je očekivati i snižavanje za čak 7-9 stupnjeva.
Blago snižavanje
Cijeli idući tjedan temperature zaključno s nedjeljom kretet će se od oko 30 u Bosni do oko 40 stupnjeva u Hercegovini. Vrijeme će biti većinom sunčano uz eventualne moguće lokalne poremećaje i pljuskove. Kako tjedan bude odmicao, očekuju nas blagi pad i osvježenje. Dugoročno sezonski gledano, očekuju se vrijednosti temperatura zraka koje će u pravilu biti više od prosječnih. Posebno tijekom srpnja i kolovoza, pri čemu se očekuje izrazito malo oborina.
Nije to ništa neobično jer u posljednjih pet sezona kontinuirano se tijekom ljetne sezone bilježe temperature zraka koje su veće od prosječnih. Dakle, dugoročno gledano i ove godine nastavit će se očekivani trend s vrelim ljetom i iznimno velikim temperaturama zraka. Narančasti meteoalarm vrištit će sa zaslona mobilnih uređaja cijelo ljeto s ozbiljnom intencijom da vidimo i onaj crveni.
Zanimljivo je napomenuti i to da je prvi put u povijesti, otkad se rade hidrometeorološka mjerenja i prognoze, u meteorološkoj postaji Zenica u lipnju izmjerena temperatura od 40 Celzijevih stupnjeva. Kao što nam je kazao naš sugovornik, ovo je bio svojevrstan povijesni trenutak jer se živa u Bosni prvi put popela na ovaj podiok. Stoga treba obratiti pozornost na neke stvari kad je riječ o visokim ljetnim temperaturama. Prije svega potrebno se suzdržati od radova koji nisu nužni, a ako već morate po ovakvim vrućinama nešto raditi oko kuće ili u dvorištu, neka to bude vrlo rano ujutro.
- Nastojte rashladiti prostor u kojem boravite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Također, imajte na umu i to da je pogrešno tijekom velikih vrućina piti hladnu vodu ili sokove pune leda jer tada tekućini treba više vremena da se raširi tijelom i hidratizira ga. Bolji izbor su voda i prirodni sokovi sobne temperature. - Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada, i to odrasli svakih 1 do 2 sata, a djeca svakih 15 do 20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi. Ako vam je tijekom najtoplijeg dijela dana u kući nepodnošljivo vruće, uzmite obitelj i posjetite neki javni prostor koji ima sustav rashlađivanja, na primjer, shopping centar, kino... Živite li u kući na kat, tijekom paklenih vrućina više boravite u prizemlju. Također, sjesti u pakleno vruć automobil može biti iznimno opasno za zdravlje. Koliko god vam se žurilo, imajte na umu da nećete nikuda stići ako vam srce otkaže od vrućine, zato usporite, dobro rashladite vozilo i tek onda sjednite u njega.
Iako se očekuje blagi pad temperatura, budite pripravni za dugo toplo ljeto jer toplinski udar može pretvoriti život u pravi pakao. •
