Veliki broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini ne plaća doprinose svojim radnicima. Događalo se to i prije pandemije, a pandemija je, čini se, samo dodatno pogoršala stvari.
Tako su u proteklom razdoblju, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, najviše problema u poslovanju imale tvrtke koje posluju u oblasti hotelijerstva, turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika te nisu redovito ni uplaćivale doprinose svojim radnicima, piše Klix.ba.
U ovakvim slučajevima Porezna uprava FBiH reagira tako da poreznim obveznicima izdaje nalog za plaćanje, a ako obveze po nalogu ne budu plaćene u zakonom propisanom roku, PU pokreće postupak prinudne naplate.
"Postupak prinudne naplate ima određene posljedice po porezne obveznike, a neke od njih su uvećanje obveze za troškove postupka prinudne naplate za 5 posto, kao i naplata dugovanja javnih prihoda iz cjelokupne imovine poreznog dužnika. Uz ispunjenje propisanih uvjeta s poreznim obveznicima na njihov zahtjev Porezna uprava zaključuje sporazume o odgođenom ili plaćanju duga u ratama, maksimalno do 10 godina. Kao najefikasnija mjera prinudne naplate koristi se blokada transakcijskog računa, odnosno donošenje rješenja o obustavi transakcija preko računa poreznih obveznika i naplati iz novčanih sredstava, a također i zapljena i prodaja imovine poreznih dužnika", pojasnili su iz Porezne uprave FBiH.
Međutim, primjena svih mjera za pojedine porezne obveznike još uvijek je ograničena nekim zakonskim rješenjima kao što su Zakon o konsolidaciji gospodarskih društava u Federaciji BiH, prema kojem se za određene gospodarske subjekte koji imaju Odluke o konsolidaciji na snazi ne primjenjuju mjere prinudne naplate, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prema kojem je u određenom vremenskom razdoblju bio uveden moratorij na prinudnu naplatu.
"Pojedini dužnici plaćaju tekuće obveze za doprinose, dok stare obveze ostaju neizmirene, odnosno izmirivat će se u nekom budućem razdoblju. Pored naplate u redovitom postupku i postupku prinudne naplate koji provodi Porezna uprava Federacije BiH, često radnici svoja prava po osnovu plaća i doprinosa ostvaruju tužbama kod nadležnih sudova u radno-pravnim sporovima. U takvim slučajevima Porezna uprava Federacije BiH po osnovu presuda, ako poslodavac ne izvrši uplatu doprinosa, vrši naplatu doprinosa primjenom mjera shodno zakonu", istaknuli su iz PU.
Podatke o dužnicima s dugom većim od 50.000 KM redovito ažuriraju, a kako su rekli, najveća dugovanja su za doprinose za obavezno osiguranje. Također, kazali su i kako redovito kontroliraju stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere kako bi upozorili tvrtke koje ne izmiruju svoje obveze.
"Zakonom o doprinosima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od dvije do deset tisuća KM kazniti poslodavac koji ne obračunava doprinose pri obračunu plaće, najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu. Kažnjen će biti i obveznik – fizička osoba ako doprinose ne obračuna do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec", kazali su iz PU FBiH te dodali kako njihovi zaposlenici kada izdaju prekršajni nalog, u njega mogu unijeti samo iznos minimalne propisane kazne, jer 'samo sud može izricati prekršajne kazne u propisanom rasponu'.
Na određeni broj poreznih obveznika, istaknuli su, djeluju propisane sankcije, tako da počnu izvršavati svoje zakonom propisane obveze, ali postoje i obveznici na koje sankcije ne djeluju.
Među najvećim dužnicima u Republici Srspkoj, kako je kazao Goran Maričić, direktor Porezne uprave ovog entiteta, u samom vrhu se nalaze porezni obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije te javne zdravstvene ustanove.
Sankcije su, dodao je, propisane Zakonom o poreznom postupku, pa će se tako novčanom kaznom u iznosu od 20 posto od utvrđene obveze za prekršaj kazniti porezni obveznik koji ne prijavi i ne obračuna poreznu obvezu. Dakle, novčanom kaznom od tri do devet tisuća KM kaznit će se za prekršaj uplatitelj doprinosa – fizička osoba ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u jedinstvenom sustavu na propisani način i u propisanom roku te obračunavanjem kamata na iznos prijavljenih poreznih obveza u slučaju neplaćanja u propisanom roku. Na iznos porezne obveze, koja nije plaćena u propisanom roku, porezni obveznik je dužan platiti kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03 posto dnevno, to jeste 10,95 posto godišnje.