Kriza koja je zahvatila cijeli svijet nije zaobišla ni najmoćniju europsku silu - Njemačku. Neke oblasti posebno su pogođene, a najveći pad je u industrijskoj proizvodnji, kralježnici njemačke ekonomije, zbog čega je reagirala i Njemačka udruga inženjera. U prvih pola godine 32 tisuće ljudi dobilo je otkaz, piše Večernji list BiH.
Tvrtke koje se bave strojarskom industrijom priopćile su da je razlog velikog broja otkaza usporavanje globalne ekonomije i trgovine, strukturne promjene u sektorima i pandemija COVID-19, koja je i prouzročila sve ovo. - Broj planiranih projekata u strojarskoj industriji smanjen je za gotovo polovinu u odnosu na 2019. godinu - potvrdio je glavni ekonomist njemačkih inženjera Raplh Wiechers.
Najteža godina od II. svj. rata
Kada se uzme u obzir da je ova industrija, nakon automobilske, drugi po veličini sektor kada je izvoz u pitanju, onda je jasno da se radi o ozbiljnim problemima jer automobilski sektor, broj jedan njemačkog izvoza, pao je za čak 74,6 posto u travnju i još se nije oporavio. Prema procjenama njemačke vlade, bruto domaći proizvod (BDP) ove bi se godine trebao smanjiti za 6,3 posto, što bi bila najteža godišnja recesija u povijesti te zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Sugovornik koji radi u automobilskoj industriji u Njemačkoj, a podrijetlom je iz BiH, kaže da ovakvu godinu nitko nije mogao sanjati. - Radim četiri dana u tjednu, a tri ne radim i realno je očekivati smanjenje plaće ako se ovako nastavi jer država neće cijelu vječnost subvencionirati naše plaće. Moja je sreća što imam dozvolu za neograničeni rad i boravak.
U protivnom, bojim se da bih mogao na zavod za zapošljavanje. O dolasku na godišnji odmor u BiH i ne razmišljam jer mi je u tvrtki rečeno da će mi svaki dan koji ne budem na poslu, a izvan godišnjeg je, biti neplaćen. A zamislite da se zarazim u BiH. Tek to ne bih mogao objasniti na poslu jer, bez obzira na to što nas smatraju vrijednima i radišnima, oni ovu zemlju doživljavaju kao zemlju trećeg svijeta i nije preporučljivo u ovakvim vremenima ovdje dolaziti. Znam nekoliko onih kojima je otvoreno rečeno da mogu tražiti drugi posao ako dođu u BiH na odmor - priča nam sugovornik. Mnogi iz BiH koji su potpuno legalno živjeli i radili u Njemačkoj, a ostali su bez posla, sada traže pomoć iz BiH da bi preživjeli dok ne pronađu novi posao ili se vraćaju kući pa će pokušati ponovno. Naime, pravo na državnu pomoć u koronakrizi građani koji nisu iz EU-a ne mogu dobiti ako ne posjeduju dozvolu za neograničeni rad i boravak.
Deutsche Welle iznio je primjer Ine Arnautović, grafičke dizajnerice iz BiH koja šest godina radi u Njemačkoj. Kako je mala tvrtka za dizajn propala, šef je sebe i nju prijavio na “skraćeno radno vrijeme”, instrument Savezne agencije za rad i zapošljavanje koja usred nepredvidljivih okolnosti pomaže onima kojima je smanjen opseg posla i prihoda. U tom slučaju država zaposlenima isplaćuje 60 do 67 posto neto zarade.
Zahtjevi za pomoć
- Odluka da Inu prijavim na “skraćeno radno vrijeme” osobno me je pogodila jer to, prije svega, znači manja primanja za nju. Za razliku od mene i mnogih drugih Nijemaca, ona nema sigurnosnu mrežu ili plan B. Ona mora zaraditi novac i sigurno ne može očekivati preveliku pomoć od obitelji.
Njezina boravišna i radna dozvola ovise o tome da je ovdje, da može platiti stanarinu i da radi - naglašava šef. Ipak, Ina je sretna jer nije dobila otkaz. Inače ne bi imala pravo na pomoć države upravo zbog neispunjavanja već navedenih uvjeta o dozvolama za neograničen rad i boravak. Oni koji su ostali, a u teškoj su financijskoj situaciji, javljaju se Agenciji za rad, prijavljuju se za pomoć za teške socijalne slučajeve i čekaju na odobrenje statusa. Statistički podaci kažu da je u Njemačkoj egzistencijalne financijske gubitke zbog pandemije doživio čak 2,1 milijun ljudi ili 2,5 posto stanovništva te zemlje. Studija koju je izradio Institut za ekonomska istraživanja iz Münchena pokazala je da je 18 posto tvrtki smanjilo broj radnih mjesta u jeku pandemije.
U ugostiteljstvu i cateringu otkaze je davalo 58 posto tvrtki, 50 posto u hotelijerstvu i 43 posto turističkih agencija. Institut za svjetsku ekonomiju u Kielu navodi da će gubitak njemačkog proizvodnog sektora u ovoj i idućoj godini iznositi i do milijardu eura. Jedina optimistična stvar, uz navođenje negativnih brojki, jest ta što stručnjaci iz Instituta smatraju da je najgori dio krize iza nas.•
