Novo usložnjavanje odnosa na bošnjačkoj političkoj sceni imat će svoje posljedice na brojne druge procese, počevši od imenovanja novih vlada, preko rekonstrukcija postojećih pa do aktualizacije pitanja koja dugo opterećuju međunacionalne odnose. Posebno je to važno u kontekstu Izbornog zakona koji je moguće mijenjati u stabilnom političkom ozračju i uz stabilnu parlamentarnu većinu.
Županijske vlade
Nakon što je lider SBB-a Fahrudin Radončić podnio ostavku na mjesto ministra sigurnosti BiH, počele su i brojne analize na koji će se to način odraziti na niže razine vlasti. Za sada je još uvijek nepoznat konačan odgovor na to pitanje. Međutim, simptomatično je kako je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji SBB počeo ojačavati svoje redove pa je tako na svoju stranu već dobio jednog ministra iz reda SDA, a s drugim su pregovori u tijeku.
Anel Kljako, predsjednik županijske organizacije Saveza za bolju budućnost (SBB) u HNŽ-u, u izjavi za Večernji list poručio je da su vrata SBB-a otvorena za sve moralne i poštene ljude. “Vrata SBB-a širom su im otvorena. Oni prepoznaju jednu politiku SBB-a koja je progresivna, napredna, prepoznali su rad predsjednika Fahrudina Radončića i njegovo zalaganje za institucije ove zemlje i državu. To je razlog što se mi u SBB-u HNŽ-a suočavamo s velikim priljevom članstva i s velikim brojem prelazaka iz drugih političkih stranaka. Pozivamo sve moralne i poštene ljude da nam se priključe bez obzira kojim strankama pripadali”, kazao je Kljako. S druge pak strane, ostaje neriješeno pitanje jedne županije na sjeveru BiH - Tuzlanske, i to nakon što je Ustavni sud Federacije BiH zauzeo mišljenje da je Vlada te županije neustavna jer u svom sastavu nema nijednog ministra Hrvata. Opravdano je pitanje hoće li SDA, sukladno odnosu koji ima u vlasti na drugim razinama s legitimnim predstavnicima Hrvata, ponuditi ulazak u ovu Vladu predstavniku HDZ-a BiH, stranke koja je osvojila najveći broj hrvatskih glasova ne samo u ovoj županiji već i cijeloj BiH. Istodobno, već dulje vrijeme politička situacija je nestabilna i na krajnjem zapadu, u Unsko-sanskoj županiji, u kojoj SDA pokušava mjesecima uzdrmati temelje vlasti, u čijem se središtu nalazi A-SDA, a posljednji u nizu poteza poziv je SDA da premijer Mustafa Ružnić podnese ostavku. U kojoj će se mjeri prestrojavanje snaga na bošnjačkoj političkoj sceni odraziti i na neke druge razine vlasti, poput federalne, ostaje vidjeti, no ustroj nove Vlade Federacije izravno se veže za postizanje dogovora predstavnika Hrvata i Bošnjaka glede najznačajnijeg političkog i za dugoročnu budućnost ključnog pitanja - Izbornog zakona.
Pitanje broj jedan
A fokus na Izbornom zakonu može biti jedna od pozitivnih posljedica eventualne stabilizacije situacije u odnosima koji vladaju na bošnjačkoj političkoj sceni. Jasno je pritom kako BiH ne može postati vjerodostojan partner Bruxellesu ni kandidat za Europsku uniju sve dok ne riješi sporna unutarnja pitanja koja opterećuju ionako krhku političku situaciju, a koja se manifestiraju neriješenim međunacionalnim odnosima. Ovaj stav više puta ponovljen je u određenim dokumentima koji su stizali iz Europske unije, a u tom kontekstu posebno je važno provesti odluke Ustavnog suda koje se tiču neustavnosti odredbi Izbornog zakona. Potonje pitanje temelj je na kojem bi se trebali graditi budući harmonizirani odnosi naroda, a posebice Hrvata i Bošnjaka, te o kojem ovise i svi budući procesi koji se tiču napretka BiH.•