Opća skupština Ujedinjenih naroda podržala je na jučerašnjoj sjednici rezoluciju o srebreničkom genocidu, čime je dobio veliku potporu, a obitelji žrtava ispunjenje očekivanja da će dočekati pravdu te da će se prestati s negiranjem toga zločina, koji je jedan od najtežih počinjenih na tlu Europe od II. svjetskog rata, piše Večernji list BiH. S druge strane, očekivano, u BiH je došlo do podizanja napetosti do te razine da se kao nikada do sada počelo govoriti o secesiji Republike Srpske jer predstavnici srpskog naroda ovaj događaj doživljavaju pokušajem svaljivanja kolektivne krivnje na ovaj narod te ponovno niječu da je u enklavi koja je bila pod nadzorom UN-a počinjen genocid.
Umanjio štetu
Potporu rezoluciji nakon njezina predstavljanja i rasprave desetak predstavnika dale su 84 zemlje od ukupno 193 zemlje članice svjetske organizacije, uglavnom Zapada, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenim Kraljevstvom, Njemačkom, kao i zemlje regije - Hrvatska, Slovenija, Crna Gora te većina zemalja islamskoga svijeta. Pokazale su se netočnim tvrdnje da za prolazak rezolucije potporu mora dati natpolovična većina od 97 zemalja. Protiv je bilo 19 država, među kojima su Rusija i Kina, dok je suzdržanih bilo 68. Među njima su Indija, Brazil, ali i, iznenađujuće, muslimanske zemlje Ujedinjeni Arapski Emirati, Alžir. Jako veliki broj (22) bio je zemalja čijih predstavnika u trenutku glasovanja nije bilo u dvorani na East Streetu u New Yorku. Nije bilo predstavnika Izraela, Kirgistana, Azerbajdžana. Ono što se događalo u dvorani Opće skupštine Ujedinjenih naroda pokazalo je i da je Beograd uložio značajne napore kako bi pokušao umanjiti štetu. S malim uspjehom, ali čini se po narativima dovoljnim kako bi se i ovaj izgubljeni dvoboj svejedno obojio nešto optimističnijim tonovima. I u pravu je ako se zbrajaju odsutni, protiv i suzdržani, no jedino što se zapravo računa jest da je rezolucija dobila potporu. Njemačka, koja je bila glavni sponzor rezolucije, poručila je kako se mora poslati poruka da se ovaj zločin genocida ne smije ponoviti.
- Prije gotovo 30 godina najmanje 8372 Bošnjaka su ubijena. Počinitelji su doveli do tragične smrti žrtava i patnji srodnika. Srebrenički genocid priznat je od međunarodnog suda. Obilježavanjem 11. srpnja ispunjavamo prazninu u institucionalnom sjećanju. To će pridonijeti borbi protiv nekažnjivosti i glorificiranja počinitelja - rekla je veleposlanica Njemačke pri UN-u Antje Leendertse. U svome obraćanju dodala je i kako se u UN-u žali za svim žrtvama jer su u ratu na prostoru bivše Jugoslavije sve nacionalne zajednice doživjele “strašne gubitke te žalimo za svima”, dodala je. Upravo je ta njezina rečenica poslužila srbijanskome predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji se pojavio u UN-u da upita njemačku predstavnicu zašto u tekstu rezolucije nisu spomenute i druge žrtve. - Ovo je visokopolitizirana rezolucija. Nadam se da će svi genocidi počinjeni nad Srbima tijekom I. svjetskog rata ili II. svjetskog rata bili obilježeni. Neću spomenuti Gazu, ali nitko ne treba podcijeniti ljude u dvorani. Svi razumiju o čemu se ovdje radi - rekao je Vučić u obraćanju. On smatra da će ovaj dokument izazvati podjele. Američka administracija ocijenila je kako se rezolucijom poziva na “priznanje činjenica, podučava istina, odaje počast žrtvama”. Da su autori rezolucije o obilježavanju srebreničkog genocida u UN-u teško pogriješili kada su uz Njemačku kao ključnog sponzora dokumenta uključili Ruandu, postalo je jasno nakon istupa Konga, koji je naveo da upravo na istoku njegove zemlje Ruanda priprema novi genocid te ih je optužio da su u 30 godina ubili 11 milijuna Kongoanaca. Svejedno, usvojenim dokumentom utvrđuje se da se 11. srpnja obilježava kao Međunarodni dan genocida u Srebrenici. Rezolucija osuđuje zločine počinjene u Srebrenici i izražava sućut žrtvama i njihovim obiteljima, podržava rad međunarodnih i domaćih sudova i tijela koja su uključena u istraživanje, progon i kažnjavanje počinitelja ratnih zločina, poziva na uključivanje u obrazovne dokumente obilježavanje ovoga zločina. Nakon glasovanja Kada Hotić, potpredsjednica pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, rekla je kako se istina o genocidu prihvatila u svijetu.
Važna lekcija
- Ne mogu nas do te mjere povrijediti jer istina je istina. Ova rezolucija, koju je donijela Skupština UN-a, pečat je na tu istinu. Nama je to satisfakcija, da se zločin genocida u Srebrenici prihvati, prizna, karakterizira kako jest u međunarodnim presudama Suda u Haagu - rekla je Hotić. Predsjednik SDP-a BiH i federalni premijer Nermin Nikšić pozdravio je prihvaćanje rezolucije. - Rezolucija o genocidu u Srebrenici je, prije svega, bez sumnje ljudski i civilizacijski čin. Poslana je važna lekcija počiniteljima, zločincima i onom dijelu čovječanstva koje još uvijek ne zna razliku između dobra i zla. Nažalost, danas smo svjedoci da se slični zločini događaju i u drugim dijelovima svijeta, iako iz dubine duše želim da nikada neka nova generacija ne doživi sudbinu srebreničkih žrtava - istaknuo je Nikšić.
Da će ovaj dokument izazvati nove podjele i prijepore, bilo je jasno jučer u Srebrenici. Tamo je zasjedala Vlada RS-a, a predsjednik Milorad Dodik čak je najavio kako će u sljedećih 30 dana potaknuti secesiju od Federacije BiH.
- Danas krećemo s formalnom odlukom da se traži mirno razgraničenje. Predložit ćemo da se prvo razjasne političke nadležnosti vezano uz entitete, a da sačuvamo i ostavimo sadašnji model funkcioniranja gospodarstva i da u roku od nekoliko godina to prilagodimo modelu mirnog razgraničenja - rekao je Dodik u Bratuncu.
Dodao je kako ‘’srpski narod jednostavno više ne može živjeti u ovoj BiH, da je ovo što su Bošnjaci uradili s rezolucijom o Srebrenici bespravno i da nisu uvažili Srbe’’. Dodik je prije toga s izaslanstvom položio vijence u Bratuncu i rekao kako je izaslanstvo Vlade RS-a došlo u Bratunac i Srebrenicu kako bi skrenulo pozornost na “povijesnu nepravdu učinjenu srpskom narodu”. - Na činjenicu koju moćni u svijetu i naši susjedi potpuno zanemaruju, a to je da je u zločinima koje je počinila muslimanska struktura na ovim prostorima stradalo 3500 Srba i da za te zločine nitko nije odgovarao - istaknuo je Dodik. Ponovio je kako u Srebrenici nije bilo genocida.
