Nije još uvijek nestala ambicija, dapače, snažno je živa, da za vrijeme mađarskoga predsjedanja Europskom unijom do kraja godine službeno počnu pregovori s Bosnom i Hercegovinom te se očekuje kako će se odmrznuti sredstva za ovu zemlju iz Plana rasta, doznaje Večernjak iz bruxelleskih izvora. Ministri za europske poslove zemalja članica Europske unije jučer su tijekom prve sjednice Vijeća Europske unije za opće poslove (GAC) u mađarskom polugodišnjem predsjedanju razmatrali njihove prioritete te poduprli proces proširenja EU-a zasnovan na zaslugama, uključujući zapadni Balkan. Ministar za europske poslove Mađarske Janoš Boka tijekom sjednice na kojoj je predstavio prioritete mađarskog predsjedanja naveo je kako je proširenje jedna od najuspješnijih politika EU-a.
Četiri zadaće
Državna tajnica za europske poslove Republike Hrvatske Andreja Metelko Zgombić izjavila je kako njezina zemlja posebnu pozornost pridaje procesu proširenja, s naglaskom na zapadni Balkan. - Hrvatska podržava ambiciozan pristup mađarskog predsjedanja u pogledu održavanja prve međuvladine konferencije s Bosnom i Hercegovinom - rekla je Metelko Zgombić.
Budući da Mađarska predsjeda Vijećem Europske unije do kraja godine, to zapravo znači kako se očekuje da će se ipak zakazati međuvladina konferencija EU-a s Bosnom i Hercegovinom, što se smatra službenim početkom pregovora jedne zemlje o članstvu u Uniji. To se, međutim, neće dogoditi ako se ne ispune četiri zadaće - izmjene Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o sudovima, Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH. Uz to, Bosna i Hercegovina mora imenovati pregovarački tim koji bi počeo raditi na pripremi organizacije međuvladine konferencije. Sve su to zadaće koje BiH očekuje nedugo nakon završetka lokalnih izbora jer je posve jasno kako nije racionalno očekivati bilo kakve dogovore unutar Vijeća ministara i vladajuće većine oko ovih pitanja u sljedećih desetak dana, kada se očekuje daljnje podizanje napetosti, ali i izbjegavanje postizanja bilo kakvog dogovora unutar zemlje. Pokazala je to i jučerašnja neodržana sjednica Vijeća ministara BiH, gdje su za odgodu, kako se doznaje, ipak bila presudna stranačka pitanja, dok je država ostavljena za bolje dane. U međuvremenu se očekuje i da Europska komisija završi svoj dio posla s izvješćem o napretku Bosne i Hercegovine, ali i da se iz Bruxellesa dadne ocjena o posve drugom pitanju. Kako doznajemo, očekuje se pozitivna ocjena u izvješću o napretku, ali i o popisu obveza, odnosno Reformskoj agendi koju je predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uputila u Bruxelles prošloga tjedna. Unatoč kritikama dijela domaćih dužnosnika, ponajprije iz Republike Srpske, slanje ovoga dokumenta smatra se pozitivnim kako bi se konačno nadišli prijepori unutar Bosne i Hercegovine.
Analiza u Bruxellesu
Trenutačno se ovaj dokument analizira u Glavnoj upravi Europske komisije za proširenje, a kako doznajemo, nisu pronađene bitnije zamjerke na njegov sadržaj, čak i unatoč tvrdnjama dijela javnosti koje su odaslane prošloga tjedna kako je dokument odbijen. To su opovrgnuli i iz Izaslanstva Europske komisije u Bosni i Hercegovini te su naveli kako ne postoji stav o Reformskoj agendi te da se cijeli dokument temeljito provjerava. Kako sada stvari stoje, sve te tri stvari su povezane i imat će utjecaj i moguću odluku o otvaranju pregovora s BiH. U slučaju da, primjerice, Europska komisija i dalje bude zaustavljala isplatu tranše financijske potpore BiH iz Plana rasta, smatralo bi se kako je ova zemlja neuspješna te ne bi postojali nikakvi uvjeti za zakazivanje međuvladine konferencije. BiH u razdoblju 2024. - 2027. očekuje potporu od 1,085 milijardi eura, koja je iznimno važna za ostvarivanje ukupnoga ekonomskog rasta u zemlji, ali i reformu važnih segmenata poput javne uprave, procesa digitalizacije, prilagodbe institucija za daljnja kretanja prema eurointegracijama.
