Veliki broj vjernika i hodočasnika i ove je godine na uočnicu svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije, 14. kolovoza, pohodio najveće marijansko svetište u Vrhbosanskoj nadbiskupiji - Komušinu kod Teslića.
Misu uočnicu, već tradicionalno, predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit Vinko kard. Puljić u koncelebraciji s 20-ak svećenika, a misi su uz veliki broj vjernika - hodočasnika nazočili i redovnici, redovnice i bogoslovi, kao i predstavnici javnog, društvenog i političkog života, piše Nedjelja.ba.
Kao i prethodnih godina, u poslijepodnevnim satima 14. kolovoza rijeke vjernika počele su pristizati ispred komušanske crkve. Mnogi od njih stigli su pješice iz usorskoga kraja te su pristupali sakramentu pomirenja, a upriličena je molitva krunice te obilazak slike Gospe Kondžilske, u čemu vjernike nije omelo ni jako nevrijeme.
Na početku, sve je nazočne pozdravio župnik i čuvar svetišta preč. Boris Salapić te im se kratko obratio. "Mi smo ovdje vjerničkim srcem došli moliti za zagovor i učiniti zavjet. Zato je naše hodočašće i okupljanje oko Marije Djevice, naše Majke, Pomoćnice, Zagovornice i Tješiteljice, znak vjerničke želje za susret s Onom koja može i zna prepoznati naše potrebe, također boli, patnje i nadanja", poručio je župnik Salapić.
U prigodnoj propovijedi vrhbosanski nadbiskup najprije je kroz ispričanu zgodu podsjetio što je to svećenička služba - dizati ljude da ljube Isusa.
"Ne da mene slušaju, nego da Isusa ljube. Dok sam sad molio krunicu, htio ili ne htio primijetim majku i oca, ne samo da su oni došli dotaknuti Gospu, nego doveli su svoje dijete, ono dijete koje ne može dosegnuti do slike da je poljubi - oni ga podignu da poljubi. I to je uloga naših roditelja - učiti Boga ljubiti. Narodna poslovica kaže: 'Tko Mariju ljubi taj se ne gubi.' I Zato, želio bih da mi danas shvatimo ovdje što to nas okuplja oko Marije? Zašto je tako velika naša ljubav prema Toj koju je Gospodin pripravio i na Nebo je uznio?", poručio je kard. Vinko.
U nastavku je upozorio kako se otupilo na osjećaj grijeha. "Grijeh je bezakonje. Grijeh je prve ljude istjerao iz raja. Nemojmo zaboraviti - grijeh je mnoge u pakao odveo. Mi moramo biti svjesni - to bezakonje jest kršenje Božjih zapovijedi (...) Mi imamo savjest da nam kaže 'nemoj to, to je zlo' - inače - ode od Boga. Dajmo jednom da ta savjest progovori da je čujemo. Ona je putokaz da bi stigli, ono što toliko želimo, biti sretni (...) Isus je tako jasno rekao 'Ja sam put, istina i život' - On je putokaz, On je itekako Onaj koji može ispuniti naš život", naglasio je nadbiskup Puljić.
"Svi vi koji pođete doma, bili ste kod Majke, Ona vam je rekla - Božju prihvati. Nemojte da ta knjiga stoji u kutu negdje i da prašina pada na nju. Otvorite tu Riječ Božju. Hranite svoju dušu, ojačajte se protiv sklonosti na zlo. Nemojte se čuditi, svi mi nosimo tu krhkost (...) svi smo mi glinena posuda. Zato je potrebno jačati svoju vjeru - molitvom, misom, sakramentima i Rječju Božjom. Zato danas poslušajmo Mariju koja nam poručuje - sve što vam kaže činite - e, to, što nam Isus kaže - to čitajte svaku večer, svaki dan", naglasio je na kraju kard. Vinko.
Nakon mise upriličen je blagoslov nabožnih predmeta.
Ovogodišnjoj proslavi Velike Gospe u Komušini prethodila je duhovna priprava kroz devetnicu.
Može se primijetiti kako Komušina iz godine u godinu postaje poznatije svetište koje posjećuje sve više vjernika. Također je važno istaknuti kako dijaspora nije zaboravila kraj iz kojeg je protjerana te se svake godine, barem preko ljeta, vraća.
U Komušini se osim hodočašća za Veliku Gospu održavaju još dva: jedno u posljednjoj nedjelji svibnja kao hodočašće mladih Vrhbosanske nadbiskupije, i drugo krajem listopada kao hodočašće okolnih župa. Budući da u župi stalno živi samo nekoliko stotina vjernika, može se reći kako ovaj kraj barem tri puta godišnje, više nego inače, zablista i oživi.
Gospina se slika prvi put spominje 1779., i samo je dva puta duže vremena izbivala iz župe. Prvi put 1888. za vrijeme restauracije u Grazu, a drugi 1992. kada su srpski ekstremisti protjerali sve katolike i razorili župnu crkvu. Slika je 1996. vraćena iz Hrvatske u Žepče, a 1999. u Komušinu.
