Deset državnih institucija dobilo je za svoje poslovanje u 2016. godini mišljenje s rezervom uz skretanje pozornosti, a Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je ta izvješća, piše Večernji list BiH.
Izvješća s rezervom
Radi se o ministarstvima obrane, sigurnosti i vanjskih poslova, Graničnoj policiji, Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, Tužiteljstvu, Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) te Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Još jednom se potvrdilo da slabosti na koje iz godine u godinu ukazuju revizori kod poslovanja različitih institucija nikako da budu prevladane. Ono što zabrinjava je trend povećanja broja državnih institucija koje dobivaju revizijsko mišljenje s rezervom. Dušanka Majkić iz SNSD-a iznijela je podatak da je 2016. godine bilo deset institucija s ovakvim mišljenjem Ureda za reviziju, a 2015. godine četiri, što je razlog za zabrinutost. Dodatni razlog za brigu je, kaže, to što institucije na čije su poslovanje revizori imali zamjerke raspolažu sa 610 milijuna KM, a one koje su imale pozitivno mišljenje tek s 32 milijuna maraka.
Među glavnim slabostima ovih institucija su javne nabave na koje je samo u posljednje tri godine utrošeno 435 milijuna KM ili 15 posto godišnjeg proračuna. Upravo u tom dijelu je, kako je upozorila i Majkić, najveća mogućnost korupcije. Po njezinim riječima, dano je i 300 revizijskih primjedbi, a ne postoji način da se one ispoštuju. Zbog toga su ove institucije trebale, kaže, dobiti negativno revizijsko mišljenje, a istodobno s tim pokrenuti i pitanje odgovornosti za stanje u javnim nabavama.
Broj propusta
Transparency International nedavno je upozorio da revizijska izvješća uopće nisu dobra. Problem je, ističu, što izvješća nisu obvezujuća i što se nikada nijedan proces nije pokrenuo zbog toga.- Jedan od problema godinama je taj da ni pravosudne institucije ne postupaju po nalazima revizora. Revizori po zakonu nisu dužni podnositi kaznene prijave niti to rade, ali ništa ne sprečava tužiteljstva da po službenoj dužnosti na osnovi izvješća o reviziji pokrenu postupak ako sumnjaju da je počinjeno neko kazneno djelo - smatra Ivana Korajlić iz Transparency Internationala. Revizori su ukazali na određene propuste u 544 slučaja te dali preporuke za unapređenje stanja, a jedini koji mogu utjecati na to da se one i provode jesu oni koji s vremenskim odmakom većim od godinu dana razmatraju ta izvješća “bez posljedica”.
