O vijesti nazvanoj povjesnoj - za 10 mjeseci napravljenom cjepivu protiv COVID- 19 u koordinaciji male biotehnološke kompanije BioNTech i velike farmaceutske Pfizer ovih dana govore svi svjetski mediji. Svjetski znanstvenik bh. korijena, prof.dr. Ivan Đikić u intervjuu za N1 fokusirao se na cjepivo i našu regiju, ali i upozorio kako kontrolirati rast broja oboljelih i umrlih u Bosni i Hercegovini.
- Točne su informacije koje su došle od Ugura Sahina, koji je glavni otkrivač u svojoj kompaniji BioNTech koji su zajedno s kolegama iz Pfizera potvrdli da je oko 94% djelotvornost i da imaju blage tolerabilne nuspojave, kao što je kod gripe. Znači, ne postoji do sada niti jedna ozbiljnija opasnost, niti jedan ozbiljan pacijent od 44.000 koji su prošli kroz klinički pokus. Planirali su proizvesti 10-tak milijuna do kraja ove godine koje će dati samo onima koji su u prioritetnoj grupi 1, a to su rizične grupe u manjem broju populacije po svijetu, ali ono što je njihovo predviđanje je da će do kraja 2021. moći proizvesti 1,3 milijarde cjepiva koje će biti distribuirano po cijelom svijetu, kaže Đikić.
Na upit hoće li regija biti sposobna transportirati i distribuirati ovo cjepivo koje zahtijeva duboko zamrzavanje, do minus 70 stupnjeva Celzijusai hoće li cjepivo biti obvezno i dostupno za sve, Đikić kaže
kako su za sada sva predviđanja da cjepljenje neće biti obvezno, nego će biti volonterski i u tom trenutku će se vidjeti koliko je u biti zrelost društava i kolika je točnost informacija i koliko se te informacije mogu prezentirati ljudima.
- Obveza je sustava, država, lokalnih jedinica da nađu prave sustave kako distribuirati, skladištiti i davati cjepiva ljudima koji se žele cijepiti u pravo vrijeme. Za sada se čini da će Europa imati nekoliko vrsta cjepiva i to preko 100 milijuna različitih vrsta cjepiva, tako da vjerujem da će građani ne samo Europske zajednice, nego i u regiji dobiti dostatni broj cjepiva za one koji se žele cijepiti i da će moći osigurati pravilno cjepljenje, mislim pri tome i na skladištenje i distribuciju, pojasnio je Đikić.
- Svaka zemlja će morati naručiti svoja cjepljenja, pa tako i Bosna i Hercegovina. I Europska zajednica je platila ta cjepiva stotine milijuna, čak i milijarde su uložene u različite vrste cjepiva. Ali, ono što je napravljeno i to je uistinu lijepo kod ove krize, da su najbogatije zemlje uložile puno novaca da se cjepivo pripremi, napravi. Cijena cjepiva će biti dosta niska. Predviđa se da će AstraZeneca/Oxford biti oko 10 eura, kod Pfizera se govori oko 20 dolara, vidjet ćemo točno cijene kad budu gotov, navodi Đikić.
- Morate shvatiti da su to uistinu minimalne cijene s obzirom na ono kolika je vrijednost i koliko je uloženo u to. Zato je to jedan dar bogatijih zemalja, preko ovih kompanija da se omogući i zemljama koje nemaju takve ekonomske kapacitete cijepljenje svojih građana, pojasnio je znanstvenik.
Na upit kako spriječiti porast oboljelih i preminulih te je li uvođenje policijskog sata rješenje, Đikić kaže kako će uvođenje bilo kojih mjera, strožih, blažih, restriktivnih djelovati jedino ako ih pravilno komuniciramo građanima i ako ih većina građana primjenjuje.
- Ako se te mjere neće primjenjivati, onda ćete imati takozvane rupe u obrambenom sustavu. Kroz te rupe će vam se virus i dalje širiti i koliko ćemo mi napraviti restrikciju i oštećenja kretanja i okupljanja i gospodarstva te mjere neće biti djelotvorne. Zato je izrazito važno, prije nego što se mjere unesu u primjenu, moramo o tome unaprijed obavijestiti, transparentno i jasno i s pravilnim i stručnim informacijama sve građane, treba ih se motivirati da shvate unutar dva do tri, četiri tjedana – moramo se pridržavati ovih mjera da bismo postigli ovaj cilj. A cilj mora biti definiran numerički: moramo smanjiti broj zaraženih tjedno, u prosjeku ispod 1000 ili ispod 2000; broj umrlih mora pasti ispod 20 ili 30 i na taj način ćete vidjeti koliko će građani djelovati. Treba dobra organiziranost, trebate imati lidere koji su stručni u kriznim trenucima, koji znaju kako se preko psihologije, ali i pravilnih komunikacijskih vještina mogu te poruke prebaciti građanima i pridobiti građane da sudjeluju u njima, pojašnjava Đikić.
- BiH je podijeljenja u te male županije, gdje različiti ljudi imaju moć i malo je suradnje, koordinacije, slušanja bilo koga iznad ili sa strane. I to vam jest dobar medij za širenje ovakvog virusa, jer virus uvijek nađe svoj put kroz slabije mjere, tako da je to opasno za BiH. Igranje s ovim virusom je uvijek koštalo mnoge zemlje velikog broja umrlih. Samo se sjetite da u Americi od početka trećeg mjeseca do danas je preko 240 tisuća umrlih, to je ogroman broj. Takvi brojevi se mogu dogoditi u svakoj zemlji, u regiji ne apsolutni broj, ali u razmjeri s obzirom na milijun stanovnika, ističe Đikić.
Komentirajući što ako se ne poštuju mjere, Đikić navodi da što je veći postotak koji se pridržavaju to je bolje.
- Shvaćam da imate puno ljudi koji se ismijavaju, ali to će vam trajati sve do onog trenutka dok ne kolabira zdravstveni sustav, kad se više ljudi neće moći liječiti, kad više u bolnicama neće moći dobivati njegu za bilo koga jer će biti pretrpane, kad će vidjeti u Bosni Bergamo koji se dogodio ili će vidjeti New York koji se dogodio, gdje su ljudi umirali na cesti. Onda će se promijeniti i ovi koji se smiju. Ali to nije plašenje ljudi! Najvažnija stvar je ne strašiti ljude! Ali ovo je projekcija na temelju zdravstvenih podataka, pojasnio je.
- Danas se može točno izračunati ako se stvarno ništa ne uradi kako brzo će se taj virus proširiti, kako brzo će zatrpati zdravstvene ustanove i onda se događa kolaps sustava, onda vam se događa panika, onda vam ljudi izlaze na ulice i imate potpune nerede. I najžalosnije imamo najveći broj umrlih, a svaka osoba koja umre bez potrebnog razloga, znači zbog neorganiziranosti zemlje je ogromni gubitak za tu zemlju. I o tome trebaju razmišljati oni koji su odgovorni, političari, ali još više građani čiji je to život. Ako se malo uozbiljimo i izdržimo do proljeća najvjerojatnije ćemo se riješiti virusa sljedeće godine zbog cjepiva i imati drugi život, naglasio je znanstvenik Ivan Đikić.
