Ovogodišnji urod šljiva je tanak kod dobrog dijela bh. voćara, a kod nekih od njih šteta iznosi 100 posto tako da šljivovicu neće imati od čega ispeći, nego će se morati osloniti ili na zalihe, ili na, recimo, rakiju od drugih vrsta voća, poput jabuke, pišu Nezavisne novine.
Voćari kažu da je šljiva dosta loše rodila u cijeloj BiH, ali i regiji, a posebno se to odnosi na neke posebne sorte, ali i na domaće, autohtone, koje ove sezone, kako tvrde, uopće nisu rodile.
"Ima nešto plantažne šljive, ali u baš malim količinama. Možda je i kvalitet lošiji nego inače. Naime, mraz je malo nanio probleme, pa se to odrazilo na kvalitetu cvjetova, a onda i plodova", rekao je za Nezavisne Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.
On dodaje da je kod svih voćara ovogodišnji rod šljive dosta smanjen, ali da ima i mnogo onih kod kojih je šteta potpuna.
"Imali smo loše vremenske uvjete u proljeće. Bile su niske temperature i mrazevi, a kasnije je bilo i puno kiše, odnosno dosta vlage. Zbog toga su prinosi dosta manji", rekao je Dojčinović.
Stoga će se oni koji su naviknuli na tradicionalnu šljivovicu, sigurno se morati snaći.
"Ove godine za plantažnu jabuku možemo reći da je solidna, pa bi ona mogla završiti u rakiji. A osim toga, trebalo bi biti i zaliha rakije, prošla godina je bila dosta rodna. Međutim, vjerojatno će se to odraziti na cijenu rakije", navodi Dojčinović.
U našim krajevima od davnina bez rakije je nezamislivo bilo koje slavlje, ali je ovaj domaći proizvod omiljen i za kafiće. Međutim, tražene su i druge rakije, poput jabukovače, kruške, lozovače. Ugostitelji vjeruju da rakije, usprkos nedostatku sirovine, neće nedostajati.
"Mi smo snalažljivi, ne može nas iznenaditi ni suša ni kiša. Kako se narod snađe, ne znam", rekao je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.
Prema njegovim riječima, prošle godine rod voća je bio izvrsan, a ove sezone je, po informacijama koje su i do njega došle, podbacio.
Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u RS je u prošloj godini proizvedeno čak 121.015 tona šljive.
