Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) provela je anketu o kreditnoj aktivnosti banaka čiji je cilj da se stekne uvid u kretanje standarda i uvjeta kreditiranja komercijalnih banaka te sagleda ponuda i potražnju za kreditima u BiH.
Objavljeni su rezultati za treći i četvrto tromjesečje 2020. godine, koji pokazuju da je na strani ponude došlo do pooštravanja uvjeta za kreditiranje, uz istodobno smanjivanje potražnje za kreditima i za preduzeća i za stanovništvo. Glavni faktori koji utječu na pooštravanje kreditnih uslova vezani su za percepciju rizika, a što je posljedica pogoršanih ekonomskih okolnosti vezanih za recesiju.
Potražnja za kreditima kod poduzeća ima različite tendencije, te je u četvrtom tromjesečju 2020. godine registriran blagi porast potražnje za kraktoričnim kreditima, dok je smanjena potražnja za dugoročnim kreditima. Kod sektora stanovništva, već dva tromjesečja uzastopno, zapaža se smanjenje potražnje i za potrošačkim i za stambenim kreditima.
Izražena očekivanja u pogledu ponude govore da se ne očekuje skoro ublažavanje kreditnih uvjeta, a u pogledu potražnje očekuje se blagi porast potražnje kredita kod stanovništva i kratkoročnih kredita kod poduzeća. Ovakav razvoj na tržištu je očekivan s obzirom na ekonomske posljedice pandemije uzrokovane virusom COVID-19, a slični trendovi se zapažaju i u drugim ekonomijama.
Provođenje ankete o kreditnoj aktivnosti banaka omogućit će detaljnije analize kretanja na kreditnom tržištu, te će se time potpomoći analitički i istraživački zadaci unutar CBBiH, od čega će korist imati i poslovna zajednica i šira javnost. Anketa se provodi tromjesečno kroz prikupljanje informacija od osam komercijalnih banaka, koje imaju dominantu ulogu na domaćem tržištu. Anketa je bazirana na 16 pitanja koja se odnose na promjene vezane za ponudu i potražnju kredita za nefinancijska preduzeća i stanovništvo, a istodobno se prikupljaju i očekivanja vezana za iduća tri mjeseca.
Europska centralna banka (ECB) je, kroz zaključke Ekonomskog dijaloga između Europske unije i Zapadnog Balkana, sugerisala važnost uvođenja ovog analitičkog instrumenta. U tom smislu je ovo istraživanje u značajnoj mjeri metodološki usklađeno sa sličnom anketom koja se provodi za eurozonu. U realizaciji ove ideje izuzetno značajnu tehničku pomoć pružila je Austrijska narodna
banka kroz IPA projekat o jačanju kapaciteta centralnih banaka Zapadnog Balkana, čime se postupno vrši i usklađivanje sa principima rada Europskog sustava centralnih banaka.
