Neka digne ruku onaj tko barem jednom u životu nije pomirisao hranu iz hladnjaka nakon isteka roka uporabe kako bi vidio može li je još uvijek pojesti.
Iako mnoge od tih namirnica završe u smeću, puno ih još uvijek završi i na našem tanjuru, no kad se radi o sigurnosti hrane, uvijek trebamo biti na oprezu, osobito ako ste lošijeg zdravstvenog stanja.
Britanska Food Standards agencija objavila je dramatično upozorenje u kojem se tvrdi da se potrošači kockaju sa svojim zdravljem zbog neznanja o onome što jedu. Oko 40 posto potrošača jede hranu kojoj je istekao rok uporabe, a više od dvije trećine ljudi testira sigurnost proizvoda jednostavnim njuškanjem namirnica i provjeravanjem njihove boje iako su obje metode testiranja iz kućne radinosti beznadno nepouzdane, piše ljepotaizdravlje.hr.
Prema rokovima uporabe namirnica trebali bismo biti fleksibilniji, ali ključno je razlikovati oznaku “rok uporabe” i “najbolje iskoristiti do”. “Rok upotrebe” znači da je opasno jesti proizvod nakon navedenog datuma, dok “najbolje iskoristiti do…” znači da će hrana biti na vrhuncu ukusnosti prije tog datuma, ali nakon toga neće biti opasna.
Što smijete jesti nakon isteka roka?
Keksi ili žitarice nakon datuma “najbolje iskoristiti do” mogu postati mekaniji, ali će njihova konzumacija i dalje biti potpuno bezopasna. Opće pravilo glasi: stvari koje su vrlo slane (kiseli krastavci, primjerice), slatke (med ili marmelada), fermentirane (kiseli kupus) ili sušene (keksi) imaju vrlo malen rizik.
Naime postoji pet načina kojima se ubijaju bakterije da bi namirnica bila sigurnija. Hrana može biti sačuvana u kiselim tekućinama poput octa, pa kisele krastavce možete jesti dugo nakon isteka roka istaknutog na staklenki.
Velike količine šećera također su vrlo učinkovita metoda očuvanja hrane, pa su slatki namazi sigurni i nakon isteka datuma. Čak je nedavno utvrđeno da je 5000 godina star med pronađen u Egiptu jestiv i posve bezopasan.
Proces fermentacije koji se koristi u jelima poput kiselog kupusa također učinkovito čuva hranu, kao i tradicionalne metode soljenja te sušenja mesa i ribe.
Ispravno pripremljena salama može trajati cijelu godinu, samo će s vremenom postati više suha. Napokon, temeljito kuhanje bilo kojeg proizvoda uništit će većinu bakterija jer one ne mogu preživjeti visoke temperature. Primjerice, kad meso potamni zbog izloženosti zraku, ne bi ga trebalo baciti. Samo ga pripremite na visokoj temperaturi. Ipak, pranje mesa pod mlazom vode ne koristi mu. Štoviše, ta metoda može biti kontraproduktivna jer se bakterije mogu proširiti po kuhinji, površinama i krpama.
Etiketa “upotrijebiti do” važna je za većinu svježih namirnica, posebno mesnih proizvoda, ali postoje slučajevi kad se ta uputa može zanemariti. Tvrdi sir je takav slučaj. Čak i ako se pojavila plijesan izvana, unutrašnjost sira je zdrava i jestiva. Isti princip vrijedi i za kruh. Isto, međutim, nije primjenjivo kod mekih sireva poput brieja ili camemberta.
Začudo, “upotrijebiti do” ne odnosi se na jaja. Ona se još uvijek mogu koristiti u kolačima ili tvrdo kuhana u salatama. Ipak, nakon isteka datuma uporabe ne treba ih jesti pržena ili meko kuhana. Jednako tako, od mlijeka koje se ukiselilo slobodno možete spremiti palačinke. Termička obrada mlijeka ubija sve štetne bakterije.
Nikad nemojte konzumirati meso nakon isteka datuma jer su perad i svinjetina daleko najveći uzrok trovanja hranom. Problem pogoršava i tvornički uzgoj kojim se kontaminacija širi. Najnovije izvješće organizacije Compassion In World Farming pokazalo je da kroničan stres od kojih pate životinje u intenzivnom tvorničkom uzgoju ozbiljno smanjuje učinkovitost njihovog imunološkog sustava, pa su njihovi organizmi leglo štetnih bakterija. Kod životinja u slobodnom uzgoju opasne bakterije najčešće ostaju u crijevima i ne prodiru u meso, a uzgoj na otvorenom zaustavlja rast E. coli.
