Sedam od devet sudaca Ustavnoga suda BiH, uključujući strane sutkinje Njemicu, Albanku i Švicarku te uz protivljenje dvoje bošnjačkih ustavnih sudaca, ocijenilo je kako nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda te da je prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji je predložio HDZ BiH/HNS posve u skladu s daytonskim Ustavom zemlje, piše Večernji list BiH.
Time je okončano odugovlačenje sa stavljanjem u parlamentarnu proceduru izmjena Izbornoga zakona kojim bi se pravičnije, bez mogućnosti preglasavanja Hrvata od Bošnjaka, uredilo pitanje biranja članova Predsjedništva BiH i federalnog Doma naroda. Odluka Ustavnoga suda BiH nakon što su bošnjački izaslanici u državnom Domu naroda proglasili da je povrijeđen vitalni interes toga naroda, formalno je postala dostupna na njihovoj web stranici.
Kapitalno važno
Uz meritum presude kapitalno je važno objašnjenje Ustavnoga suda BiH koji se pozvao na ranije odluke i do potankosti objasnio institut legitimnog političkog predstavljanja pojedinih konstitutivnih naroda. Još je važnije kako su iza takvog objašnjenja stale međunarodne sutkinje Švicarka Helen Keller, koja je i potpredsjednica Ustavnoga suda BiH, njemačka sutkinja Angelika Nußberger te albanska sutkinja Ledi Bianku, uz četvero domaćih sudaca Matu Tadića, Miodraga Simovića, Valeriju Galić i Zlatka Kneževića.
Ustavni sud utvrdio je kako prijedlogom nisu tretirane presude Europskog suda za ljudska prava te da je za njihovo ispunjavanje potrebna promjena Ustava BiH. - U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje - objašnjava se u odluci. Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a BiH predložio je izmjene Izbornog zakona o promjeni načina biranja članova BiH Predsjedništva te federalnog Doma naroda kako bi se mogućnosti manipulacija hrvatskim predstavnicima uklonile već na sljedećim izborima, no bošnjački zastupnici svojim su blokadama to onemogućili. Posve sigurno ne bi poduprli takve promjene u Zastupničkom domu nastojeći zadržati mogućnost preglasavanja Hrvata, čime se dalje radikalizira situacija u zemlji. Pri izboru članova Predsjedništva BiH predloženo je da se iz FBiH biraju dva kandidata, jedan bošnjački i jedan hrvatski. Bošnjački član državnog vrha postao bi onaj koji je ostvario najviše glasova s područja cijele FBiH dok bi hrvatski uz taj uvjet morao zadovoljiti i potrebu da ima većinu glasova u pet većinskih hrvatskih županija.
- U takvom rješenju Ustavni sud ne uočava ništa što bi dovelo u pitanje vitalni interes bošnjačkog naroda zato što prijedlog Zakona ne mijenja dosadašnji način izbora bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH - naveo je Ustavni sud BiH, dok je proturječnim ocijenio njihovo protivljenje i način biranja hrvatskog člana državnog vrha. Kada je pak u pitanju izbor izaslanika za federalni Dom naroda, Ustavni sud BiH podsjetio je na odluku po žalbi Bože Ljubića koja do danas nije provedena i zbog koje se predstojeći izbori smatraju nezakonitim i neustavnim. Naime, citirali su izbrisanu odredbu Izbornog zakona da se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakoj županiji, kao i odredbe poglavlja 20 - o raspodjeli mandata iz deset županija.
Presuda Ljubić
- Kako je Ustavni sud već ranije zaključio da izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, koji je zasnovan na proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u županijama prema posljednjem popisu stanovništva, nije destruktivan za vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, Ustavni sud u konkretnom slučaju ne vidi prostor da u odnosu na isto načelo izbora izaslanika u Dom naroda FBiH u konkretnom slučaju odstupi od ranijeg zaključka. Slijedeći praksu iz predmeta broj U 3/17, Ustavni sud zaključuje da predložena rješenja iz čl. 9. i 10. prijedloga Zakona nisu destruktivna za vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda - naveli su u odluci Ustavnoga suda BiH. Nakon odluke Ustavnoga suda otklonjene su zapreke da se u Domu naroda održi glasovanje te prijedlog HNS-a i HDZ-a formalno dobije potvrdu. •
