Mukotrpan, težak i pun odricanja posao je poljoprivrednika. Suočeni s čudima prirode i tržišta, uvijek se nadaju najboljem. Oni koji, unatoč svemu, ustraju, kažu kako bi bolja zaštita države i veći poticaji bili jamstvo za uspjeh, piše Večernji list BiH. No, dok se iščekuje bolje sutra, kada je riječ o zaštiti domaće proizvodnje, poljoprivrednici se iz godine u godinu susreću s novim dramatičnim stanjima, a ove godine bila je to ekstremna suša.
Sušno razdoblje
Kako je već svima poznato, dugo sušno razdoblje, praćeno ekstremno visokim temperaturama, ugrozilo je brojne poljoprivrednike, stočare, voćare, a u konačnici i kupce. Odranije je poznato da je proizvodnja mlijeka u BiH u kontinuiranom padu zbog visokih troškova i niske otkupne cijene. No, situaciju su ovoga ljeta dodatno zakomplicirale ekstremne temperature koje su utjecale na to da krave na farmama daju manje mlijeka. Uz to, ratari zbog lošeg prinosa kukuruza očekuju i nedostatak hrane, zbog čega se sve češće postavlja pitanje hoće li doći do poskupljenja mlijeka. I unatoč stalnom rashlađivanju i prilagođenoj prehrani zbog visokih temperatura, dnevna proizvodnja mlijeka na farmi poljoprivrednog dobra Semberija pala je s gotovo 10.000 na 8000 litara. Proizvođači ističu kako je ovogodišnji loš urod kukuruza još jedan u nizu udaraca. - Problem će biti prehraniti stoku, a stočni fond mora se sačuvati. Sve što mi proizvedemo, od toga nema apsolutno nikakve koristi - kazao je za BHRT Miko Rikanović, poljoprivredni proizvođač. Sličnog je mišljenja i Radenko Arsenović, također proizvođač.
- Taj kukuruz nema nikakvu energetsku vrijednost, nema hranjivost, sav je smežuran, pokupljen, nije ni za stočnu upotrebu. Ljudi će početi prodavati goveda i smanjivati proizvodnju - kaže Arsenović. U mljekarskoj industriji kazali su kako se krajnji potrošači, barem za sada, ne trebaju brinuti o porastu cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. - Mislim da neće doći do poskupljenja. Posljednje poskupljenje bilo je početkom godine ili u prosincu - kazao je Duško Svjetinović, vlasnik mljekare. Za razliku od cijene mlijeka, čije korekcije naviše, barem u skorije vrijeme, prema riječima proizvođača, neće doći, kupci već plaćaju danak ovogodišnjih suša pri kupnji voća i povrća.
Na banjolučkoj tržnici cijene su danas znatno više nego prije mjesec dana, a neki proizvodi, poput rajčice, skuplji su za čak više od 100 posto. Kako piše Fena, cijena plave šljive na banjolučkoj tržnici kreće se od 2 do 2,50 KM, kilogram kornišona 4 KM. Sezonsko povrće je na kraju, pa rajčica, koja je krajem srpnja stajala od 1,50 do 2 KM, sada iznosi najmanje 3,50 KM. Cijena "volovskog srca" je 5 KM. Krumpir stoji od 2 do 2,50 KM, a preprodavači na tržnici kažu kako je ove godine kvalitetniji u odnosu na prošlu godinu i jeftiniji.
Osim šljiva, od sezonskog voća na tržnicu je stiglo hercegovačko grožđe koje stoji 5 KM po kilogramu. Domaća jaja nitko ne prodaje, industrijska stoje 0,40 KM po komadu, objavila je Fena.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, prije nekoliko dana prokomentirao je kako trenutačne procjene upućuju na velike štete koje će se tek zbrajati kada se završi poljoprivredna godina, odnosno kada se završi berba žita, voća i povrća. Kako je dodao, zbog dugotrajne suše prinosi su prepolovljeni i kvaliteta je iznimno loša. Istaknuo je kako je izvjesno da će nedostajati stočne hrane, a količina koja bude na tržištu bit će vrlo skupa. - Brojni poljoprivrednici bit će na gubitku - kazao je Bićo. Kako situacija nimalo nije dobra ni obećavajuća kada je riječ o ovogodišnjim prinosima, pokazuje podatak da su se neki odlučili proglasiti stanje prirodne nesreće.
Umanjeni prinosi
Kako se navodi na službenoj stranici, Grad Orašje proglasio je stanje prirodne nesreće od suše na području grada prouzročeno dugotrajnim sušnim razdobljem bez dovoljnih količina oborina za normalan rast, razvoj i dozrijevanje poljoprivrednih kultura. To je imalo za posljedicu umanjen prinos i kvalitetu ratarskih, voćarskih, povrtlarskih kultura i proizvoda u rasadničarstvu te pčelarstvu s bitnim odstupanjem od trogodišnjeg prosjeka.
Sušom je zahvaćen veći dio poljoprivrednih površina, a gradonačelnik je zadužio nadležne gradske službe za upravu da, u skladu sa svojim ovlastima, poduzmu potrebne mjere za procjenjivanje i utvrđivanje šteta na poljoprivrednim kulturama i pčelarstvu, odnosno aktivirao je rad Gradskog povjerenstva za procjenu šteta. Kad Gradsko povjerenstvo prikupi i obradi podatke, Grad će ih dostaviti Vladi Posavske županije, od koje će, kao i od Vlade Federacije BiH, tražiti novac za saniranje posljedica suše.
