Poljoprivredna proizvodnja danas nimalo nije unosan posao, ljudi bježe od toga. Napuštanje sela i zemlje govori o tome koliko je poljoprivreda (danas) profitabilna. Nekada su ljudi naseljavali sela zbog obradive zemlje, a danas odlaze - riječi su poljoprivrednika čija je proizvodnja, kaže, u prošloj godini znatno smanjena u odnosu na, primjerice, prije dvije godine. Kao najčešći razlog smanjene proizvodnje ističu nedostatak radne snage i poskupljenje proizvodnje.
Što pokazuju podaci
Koliko se manje zemlje obrađivalo lani, najbolje pokazuju podaci Agencije za statistiku koji bilježe manje obradive zemlje. U prošloj godini je manje zasijane pšenice. Kako stoji u podacima, zasijano je 66.757 ha, dok je 2020. to bila površina od 67.978 ha. Zobi je također manje zasijano prošle godine u odnosu na 2020., kao i ječma i raži. Jedan od proizvoda kojeg je više posijano u prošloj godini u odnosu na 2020. je heljda. Kako je prikazano, lani su zasijana 1153 hektara heljde dok je godinu ranije zasijano 950 hektara. Lani se sadilo i industrijsko bilje, istina, uglavnom u smanjenim količinama. Polja suncokreta lani su pokrila 620 hektara, godinu ranije 704 hektara. Soja je prekrila lani 13.366 ha obradive površine, a u 2020. 13.575 ha. Industrijsko bilje kojeg je u 2021. zasijano više nego godinu ranije je uljana repica te duhan, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH koji se odnose na proljetnu sjetvu. Smilja, koje pripada u kategoriju aromatičnog bilja, također je lani zasijano manje - 600 hektara, a u 2020. 811 ha. Kako je prikazano, manje je zasijano gotovo svih vrsta povrća, odnosno krumpira, rajčice, crnog luka, češnjaka, zelene salate, graha, graška…. Dinje i lubenice zasijano je u nešto većim količinama lani u odnosu na 2020. Jagoda je, također, lani zasijano nešto više u odnosu na godinu ranije dok je, sudeći prema podacima, malina manje proizvedeno. Poljoprivredna proizvodnja, prema riječima poljoprivrednika, i ove godine mogla bi ući u minus s obzirom na sva poskupljenja s kojima se bore od pojave pandemije koronavirusa. No, proizvođači koji su ipak odlučili ovoj godini dati priliku kažu da će biti prinuđeni u proljetnoj sjetvi smanjiti brazde zbog previsoke cijene mineralnog gnojiva te da neće moći uraditi prihranu pšenice što će se u odraziti na prinos ove poljoprivredne kulture. Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS-a, za Nezavisne ističe kako su ratari svjesni činjenice što se događa na globalnom tržištu, ali i da nema naznaka kada će cijene gnojiva biti niže te da je pred njima teška godina. - Ako ne dobijemo subvencije kada je riječ o nabavi mineralnog gnojiva od nadležnih, može se očekivati da nećemo moći izvršiti blagovremenu prihranu najvećeg dijela površine pod pšenicom - kazao je Marinković ranije za Nezavisne i istaknuo da će šteta u poljoprivrednoj proizvodnji biti nemjerljiva.
Procjene
Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača BiH, nedavno je iznio upozorenje kako će ovoga proljeća doći do izražaja posljedice niza loših situacija koje su pogađale poljoprivredne proizvođače, a što bi moglo dovesti do povećanja ne samo cijene već i dostupnosti brašna i kruha. Usorac je takvu procjenu objasnio situacijom u kojoj je ove jeseni sjetva pšenice podbacila. Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, pak rješenje vidi u zaštiti domaće proizvodnje. Država prvo mora zaštititi domaću proizvodnju. S ovako skupom proizvodnjom, ne možemo biti konkurentni. Ako država ne zaštiti proizvodnju i proizvođača, nemoguće je da će krenuti nabolje - kazao je Bićo.
