Vremenske prilike omogućile su da proljetna sjetva na području BiH uvelike počne. Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kazao je prije nekoliko dana za Fenu i da je mnogo parcela već uzorano, pripremljeno za glavnu sjetvu, a sjemenskog materijala i gnojiva ima dovoljno. Cijene su, kako je kazao, na razini prošlogodišnjih i još su visoke. - Isplaćeni su poticaji za prošlu godinu. Program poticaja za ovu kalendarsku godinu je završen. Do županija je da počnu s obračunima - kazao je Bićo.
Sije se gotovo sve
U ovo doba godine sije se gotovo sve, kukuruz i ostale žitarice, osim onoga što je posijano u jesenskoj sjetvi, a to je pšenica. Sadi se i povrće. Prema njegovim riječima, BiH ima vrlo skupu proizvodnju, što se u konačnici odražava na skup finalni proizvod. U odnosu na domaće, uvozni proizvodi su mnogo jeftiniji, iako po kvaliteti nisu na istoj razini s domaćim proizvodima. - U BiH su još uvijek vrlo mala izdvajanja za poljoprivredu, nije zaštićeno tržište, poljoprivrednici nisu zaštićeni. Uvozna roba mnogo je jeftinija jer se u drugim zemljama mnogo više novca izdvaja za poljoprivredu, a postoje i poticaji za izvoz. Kada samo to usporedimo, naš proizvod je skup bez obzira na to što je mnogo kvalitetniji. I to je glavni razlog propadanja domaće proizvodnje - kazao je za Fenu Bićo. Istaknuo je i važnost domaće proizvodnje. - Prema svim sporazumima koji su potpisani, moguće je zaštititi domaću proizvodnju, barem u određenom razdoblju godine - kaže Bićo i predlaže zabranu uvoza rajčica sve dok se ne prodaju domaće. Predsjednik Udruge povrtlara RS-a Darko Ilić kazao je za Glas Srpske da su radovi na njivama diljem Republike Srpske u punom jeku. - Sadnja krumpira polako se privodi kraju, u tijeku je rasađivanje kupusa, a luk je već nikao. Ispravljaju se polako i plastenici za rasađivanje paprika, rajčica, krastavaca. Mineralno gnojivo nešto je jeftinije u odnosu na lani, ali je sjemenski materijal poskupio, kao i kemijska sredstva za zaštitu bilja, ali ne odustajemo od proizvodnje - naveo je Ilić za Glas Srpske. Inače, ratari i povrtlari u Republici Srpskoj zasijat će u ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi 170.879 hektara obradivih površina, a procjenjuje se da će ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje ove godine iznositi 1,043 milijarde maraka. Prema procjenama stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, očekuje se da će se pod kukuruzom, kao najvažnijom proljetnom ratarskom kulturom, naći oko 131.900 hektara, dok je planirana površina pod sojom 6550 hektara, što predstavlja neznatno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Ukupne zasijane površine, kada je riječ o proljetnim ratarskim kulturama, prema procjenama, trebale bi iznositi 149.850 hektara.
Troškovi obrade
- Troškovi obrade zemljišta, gnojenja, sjetve te njege usjeva kukuruza ovog proljeća iznose 2200 KM po hektaru. Cijene mineralnih gnojiva, ovisno o vrsti, niže su od 30 do 45 posto u odnosu na lani, dok pakiranje sjemenskog kukuruza od 25.000 zrna u prosjeku stoji 127 KM, što je skuplje za šest posto u odnosu na 2023. Za površinu od jednog hektara potrebna su dva i pol do tri pakiranja od 25.000 zrna - navodi se u informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa koju je pripremilo resorno ministarstvo, a usvojila Vlada RS-a. Prema procjenama, očekivana ukupna proizvodnja povrća je oko 446.975 tona, a ukupna vrijednost proizvodnje 559 milijuna KM.
