Vlasti u BiH na početku pandemije pozvale su poljoprivrednike da zasiju i proizvedu maksimalne količine hrane koja će građanima trebati radi lakšeg prevladavanja krize. Veliki broj ih je i poslušao, a sada nemaju kud s proizvodima. Ove godine vrijeme je poslužilo poljoprivrednike, ali im sve ostalo ne ide na ruku. Uz lošu cijenu i nemogućnost konvencionalnog plasmana proizvoda, sve više poljoprivrednika okreće se izravnoj prodaji i internetu. Zadruge već razmišljaju o organiziranoj prodaji i novom načinu prodaje povrća, jer će tržnice, ako ovakvo stanje potraje, biti prošlost.
Povrće propalo
U Semberiji je ovih dana na brojnim parcelama zaoran kupus spreman za tržište. Poljoprivrednici su ogorčeni jer, kako kažu, pandemija je dovela do slabe potražnje, pa kupus ne vrijedi ni iznositi s njive. Poljoprivrednik Mirsad Crnogorac iz Janje bio je prinuđen preorati cijelu parcelu zasađenu kupusom. Kvaliteta je bila vrhunska, kao i prinos. Ali problem je jer je ambalaža trenutačno skuplja od kupusa. “Morao sam preorati zato što je u bescjenje. Dvije marke je karton, sama ambalaža bila je marka i zato smo morali, nije se isplatilo. Što kutija, ulazak, gorivo, ostane 20 do 30 maraka”, rekao je Crnogorac. Da apsurd bude još veći, nakon što su poljoprivrednici preorali parcele, cijena kupusa je skočila jer ga, zbog međusezone, sada nema dovoljno na tržištu. Na pojedinim parcelama gubitak je i po nekoliko tisuća maraka. “Od pet do šest tisuća maraka, to je gubitak”, istaknuo je Crnogorac za BHRT. Slična je situacija i u drugim semberskim selima. U Crnjelovu kažu da je ovo samo jedna u nizu posljedica koje je izazvao koronavirus. “Nema velikih skupova, svadbeni saloni ne rade, restorani rade smanjenim kapacitetom. Potrošnja svježeg kupusa, pogotovo u ovom ranom razdoblju koja je fokusirana na tu vrstu prodaje, daleko u težem stanju. Prije će sada uvesti robu da nemaju kontakt s izravnim kupcima, nego hodati po tržnici, kupovati robu, mislim da je to jedan od ključnih problema”, kazao je Mićo Živić iz Poljoprivredne zadruge “Povrtlarstvo”.
Proizvodnja mesa
Uzgajivači junadi u Republici Srpskoj kažu da su već na koljenima jer je veliki broj bikova prerastao, juneće meso prodaje se po 3,5 marke po kilogramu žive vage, što je, kažu, ispod svake cijene. Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, kaže da su se poljoprivrednici “opekli” izvozom i da je dosta ljudi odustalo od toga te sada mali broj stočara uzgaja bikove. “To što se uzgoji, proda se ovdje u Federaciji BiH. Međutim, razgovarao sam s kolegama u Semberiji i tamo je, kažu, katastrofa i, nažalost, uzgajivači u RS-u su na koljenima”, kaže Bićo. Domaći peradari poručuju da će se, ako što žurnije ne budu uvedene odgovarajuće mjere zaštite domaće proizvodnje, mnogi od njih naći u svojevrsnom kolapsu. Pad potrošnje na domaćem tržištu te prekomjeran uvoz učinili su da se peradari iz Bosne i Hercegovine uhvate za glavu zbrajajući minuse. Ovo razdoblje ocjenjuju kao najteže u posljednjih pet i više godina. Ogroman problem bilo je zatvaranje hotela i restorana, koji su veliki potrošači mesa i jaja.•
