Navršilo se 110 godina od rođenja nobelovca Vladimira Preloga. Rođen je za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, 23. srpnja 1906. godine u Sarajevu, u neposrednoj blizini današnjeg Bogoslovnog fakulteta i sjemeništa. U Sarajevu je pohađao osnovnu školu, a iz tog razdoblja života posebno se može izdvojiti jedan događaj. Naime, kao učenik, bio je zadužen prilikom sudbinskoga posjeta Ferdinanda Sarajevu 1914. baciti cvijeće na prag automobila u trenutku kad prijestolonasljednik bude izlazio na pločnik. Međutim, Sarajevski atentat odigrao se kojih stotinjak metara prije nego što je kolona stigla do malog Vladimira.
Selidba u Zagreb i Osijek
Nakon rastave roditelja Vladimir se preselio u Zagreb, a zatim u Osijek gdje se prvi put susreo s kemijom. Nastavak školovanja u Zagrebu ostao je Prelogu u lijepoj uspomeni zahvaljujući očevoj sestri koja ga je nježno prihvatila i brinula se za njegovu svestranu izobrazbu. Kemiju je studirao u Pragu, na visokoj školi kemijsko-tehnološkog inženjerstva, gdje je i diplomirao 1928. godine, a doktorirao godinu dana poslije. U Zagreb se vraća 1935. godine gdje je bio ravnatelj Zavoda za organsku kemiju Tehničkog fakulteta. U sedam godina koje je proveo u Zagrebu, od početka 1935. do kraja 1941., kod Preloga su diplomirala trojica studenata, Eugen Guštak, Adolf Režek i Pavao Mildner, a doktorirala petorica kandidata Dragutin Kolbach, Eugen Cerkovnikov, Miha Piantanida, Rativoj Seiwerth i Mihovil Proštenik. Osim njih, još su znanstveno radili Viktor Hahn, Ernest Reiner, Ljubo Trinajstić, Suzana Heimbach, Krešimir Balenović i drugi. Ta je skupina, koja je poslije prozvana “Prelogovom zagrebačkom školom organske kemije”, ukupno objavila pedesetak znanstvenih radova u uglednim svjetskim časopisima. Početkom Drugog svjetskog rata, na poziv Lavoslava Ružičke, odlazi u Zürich gdje je od 1942. godine bio ravnatelj u saveznoj Tehničkoj visokoj školi. Nobelovu nagradu za kemiju Prelog je dobio za istraživanje organskih molekula i reakcija u stereokemiji koju je podijelio s Johnom Cornforthom koji se bavio stereokemijom enzimskih reakcija.
Stereokemija je grana kemije koja se bavi proučavanjem prostorne organizacije molekula. Dijeli se na statičku stereokemiju, koja se fokusira na prostorne oblike molekule, proučavanje kiralnosti te optičke aktivnosti, i na dinamičku stereokemiju, koja se bavi proučavanjem načina na koje prostorna struktura molekule utječe na njezinu reaktivnost, odnosno kemijske osobine.
Skromnost mu bila vrlina
Krasila ga je skromnost, pa je u tom stilu i jednom prigodom prokomentirao svoj put do Nobelove nagrade. Tom prigodom je kazao: “Moj put od Sarajeva do Stockholma je bio dug, i ja sam potpuno svjestan kako sam imao veliku sreću tamo stići. To putovanje ne bi bilo moguće bez velikodušne pomoći prijatelja, kolega, suradnika, kao i bezbroj ranijih kemičara ‘na čijim ramenima stojimo’”, kazao je Prelog.
Govorio je: “Jednom Zagrepčanin, uvijek Zagrepčanin; jednom Osječanin, uvijek Osječanin; jednom građanin Sarajeva, uvijek građanin Sarajeva.” Stoga ga je agresija na gradove njegove mladosti zaboljela i među prvima se 1991. godine pridružio apelu nobelovaca protiv rata. Bio je zadivljen oblicima tetrajezgra unutar molekule te je od švicarskog umjetnika Hansa Ernija naručio crtež koji će simbolizirati kemijske spojeve.
Prelog je uveo naziv kemijske topologije za područje stereokemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula.
Vladimir Prelog bio je i počasni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preminuo je u Zürichu 7. siječnja 1998. godine, gdje je i kremiran. Urna s njegovim pepelom naknadno je položena u Zagrebu. •
