Do kraja godine Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu razmatrat će zahtjev za reviziju presude koju je ranije po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika Željka Komšića, donio isti sud. Tu odluku iz kolovoza prošle godine donijelo je Malo vijeće ESLJP-a, a naknadno je utvrđeno kako su cijeli proces te samo objavljivanje bili iznimno kompromitirani, očigledno potezima suca toga suda Farisa Vehabovića koji dolazi iz BiH, a mandat mu je istekao prije dvije godine. O toj činjenici izvijestio je u svome izvješću Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda čak i visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt.
"Za" i "protiv" presude
Malo vijeće Europskog suda je u odluci s kraja kolovoza prošle godine utvrdilo postojanje diskriminacije u slučaju Slavena Kovačevića koji se žalio vezano uz mogućnost ostvarenja svog aktivnog biračkoga prava oko biranja članova Predsjedništva BiH te izaslanika u Dom naroda. Sud je većinom glasova ocijenio prijepornim kombiniranje prava konstitutivnih naroda s izbornim područjem na određenom teritoriju. Protiv takvoga stava bila je predsjedateljica Maloga vijeća ESLJP-a Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Ona je navela brojne razloge zbog čega Kovačević uopće nije bio zakinut pri ostvarenju biračkoga prava te da je on sve suprotno od toga. Najprije, on se u apelaciji izjasnio kao predstavnik ostalih, dakle onih koji spadaju u skupinu manjina ili pak neopredijeljenih. Istodobno se u Gradskom vijeću Sarajeva predstavljao kao Hrvat, što se još uvijek može pronaći na internetskih stranicama te institucije. Izjašnjavao se jedno vrijeme i kao Srbin, da bi apelaciju poslao kao pripadnik iz reda ostalih, što dobro "zvuči" jer je cilj apelacije dodatno pokušati narušiti temelje Daytonskog mirovnog sporazuma i ulogu triju konstitutivnih naroda u BiH, a "što se posve poklapa s političkim konceptom bošnjačkog unitarizma". Sutkinji Kucsko-Stadlmayer čudno su zvučali Kovačevićevi "argumenti" kako on nije mogao birati adekvatnog kandidata za člana Predsjedništva BiH, čak i unatoč tome što je prije apelacije bio savjetnik Željka Komšića.
Oblikovanje političkog sustava
U odgovoru na zahtjev za reviziju koji su uputile bosanskohercegovačke agentice pred tim sudom, Kovačević je razotkrio nešto skandalozno. A to je da mu je u tome postupku "pomagao" aktualni ministar civilnih poslova BiH Sevlid Hurtić, što sugerira kako je on izravno radio protiv interesa države BiH čiji su se predstavnici žalili na raniju presudu te su zatražili njezino poništavanje ili preinaku. Naime, nespretno je Kovačević u prilogu dostavljenom Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu priložio i mail korespondencije s ministrom Hurtićem. Ministar u tome dokumentu sugerira kako Kovačević treba postupiti i što odgovoriti na apelaciju agentica, što teško kompromitira ministra, ali i postupanje apelanta i suflera iz vlasti. Prošle godine sud je otvorio internu istragu zbog činjenice da je dva dana prije službene objave presude njezin sadržaj dospio u javnost te je postala predmet političkih interpretacija od apelanta Slavena Kovačevića. Zanimljivo je kako se dio sadržaja i interpretacije presude pojavio u dva medija, jednome portalu i TV kući. U jednom od tih medija sudac Faris Vehabović naveden je kao kolumnist. Njegove objave pak korespondiraju sa stavovima bošnjačkih političkih unitarista, a u predmetu "Kovačević" bio je izvjestitelj te je, s obzirom na pomalo čudan način odlučivanja u Malom vijeću Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), jedini bio upoznat s cijelim spisom te ključno utjecao na sadržaj presude. Treba reći kako je nedugo nakon provođenja interne istrage oko curenja presude Europski sud za ljudska prava stavio na led ovog suca koji dolazi iz BiH. Iako formalno nikada nisu objavili razloge, očito je internom istragom utvrđeno kako je upravo on kompromitirao sam proces pred tim sudom i konačnu odluku. Za nadati je se kako će Veliko vijeće Suda za ljudska prava u Strasbourgu osporiti inicijative koje dolaze iz unitarističkih krugova, a što je potvrđeno u nizu presuda protiv BiH. Na taj se način opasno nastoji oblikovati politički sustav zemlje te potkopavati temelje Daytonskog sporazuma i teško ostvareni mir.
