Dok promatramo cjelokupnu situaciju u BiH, nekako se čini da smo izgubili kontrolu nad cijenama i da jednostavno onih jeftinijih, a kvalitetnih namirnica kojima ćemo opskrbiti kućanstvo više nema na tržištu, piše Večernji list BiH.
Cjelokupna globalna situacija prelijeva se i na lokalnu, a BiH, nažalost, nema tu snagu pobijediti ovu krizu s kojom se suočavamo. Međutim, uvijek se mogu naći rješenja koja će zadovoljiti jedno kućanstvo, pa i u ovoj teškoj, rekli bismo, nezapamćenoj situaciji kada nas opsjedaju - od zdravstvene, preko energetske do financijske krize, a u jeku je i rat u Ukrajini, koji je svemu itekako kumovao.
Pripaziti na rokove
S ombudsmanom za zaštitu potrošača Sašom Marićem komentiramo aktualnu situaciju, pa ga pitamo što on savjetuje potrošačima u moru divljanja cijena.
- Glavni savjet je kontinuirano promatrati cijene u različitim tržnim centrima jer postoje velike razlike. Tražiti proizvode na akcijama i pratiti gdje su jeftiniji kako bi se ostvarila određena ušteda. Također treba voditi računa o tome što kupujemo jer se na tržištu nađu i krivotvoreni proizvodi i voditi računa o kratkim rokovima trajanja kako se ne bismo doveli u situaciju da primijetimo da nečemu istječe rok ili je već istekao onda kada smo to konzumirali. Uvijek je potrebno tražiti fiskalni račun i imati ga, a on je temelj za žalbu na određeni proizvod - ističe Marić.
Upravo je njegova institucija proteklih godina, možemo reći od početka pandemije, apelirala da se rast cijena zaustavi ili donekle ograniči jer smo već nakon prvog lockdowna imali poskupljenja, a sada, kada su posljedice i tih odluka, kao i rata koji su Rusi pokrenuli, došle na naplatu, situacija postaje neizdrživa. - Institucija ombudsmana je prema vladama entiteta uputila preporuke za ograničenje cijena koje su dijelom ispoštovane, međutim, moglo se i može se tu još toga napraviti. Nažalost, BiH nema dovoljno vlastite proizvodnje, ni prehrambene ni industrijske, ovisni smo o uvozu - govori nam Marić.
Slogan, odnosno poziv da se kupuje domaće već dugo je na snazi i nekako je dobra preporuka. Međutim, definitivno i mi sami moramo proizvoditi domaće u nekoj mjeri kako bismo olakšali udar na kućni proračun. Marić ističe i trend povratka kupaca na tržnice.
- Mantra "kupujmo domaće" već je 20 godina aktualna i tako štitimo i vlastita radna mjesta te imamo tu domaću proizvodnju, ali i tu treba voditi računa da su domaći proizvodi kontrolirane kvalitete i podrijetla jer zna se svašta dogoditi. Ja bih ovdje pozvao da se dijelom vratimo i onom starinskom načinu, da se tržnice opet obnove jer znamo koliko smo u prošlosti tu nalazili kvalitetnih proizvoda po najboljim cijenama, kao i prodavače koji su ujedno i proizvođači. Stvaraju se neka poznanstva, sigurnost, povjerenje i zato su one i danas važne te dobrodošle - podsjetio je ombudsman.
Iako u BiH tek rijetki na ovakav način pričaju o važnosti takvog trgovanja, u susjednoj Hrvatskoj postoji Udruga tržnica koja je donijela i strategiju kako bi se njihov razvoj trebao odvijati u budućnosti.
Primijeniti strategiju
- Opstankom i razvojem tržnica doprinosimo održivosti ruralnog prostora i svih vrijednosti koje čuvaju, a posebice malih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, ali, isto tako, tržnice su mjesto razvoja tradicionalnog oblika obiteljskog poduzetništva odnosno obrtništva - naveli su u jednoj od strategija.
Neke od stavki da tržnica postane prepoznatljivo mjesto ponude lokalne hrane, ali i poželjna turistička destinacija, gdje će stranci naučiti cijeniti domaće proizvode, morale bi biti primijenjene i u BiH. Negdje se već s tim počelo, međutim, sve je to u jako skromnim okvirima. A kriza - ne da je pokucala i ušla na vrata nego ih je "razvalila" i bez snažne borbe, kvalitetnije i masovnije domaće proizvodnje, budućnost je neizvjesna.
