Tjedan je dana od užasnih poplava u BiH u kojima su stradali Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak i Kreševo. Više je od 20 poginulih, za nestalima se još traga, potpuno je uništena Donja Jablanica, razrušeno je Buturović Polje, nema kuća, cesta..., prizori su kao iz američkih filmova katastrofe. Nažalost, mrtve još pronalaze. Spasioci su jučer pronašli tijelo muškarca u Donjoj Jablanici, a traga se za još tri osobe. Spasilački timovi iz BiH stalno su na terenu. Angažiran je i veći broj volontera koji dostavlja hranu i lijekove. - Na području općine Jablanica još je uvijek u prekidu opskrba električnom energijom. Radi se na otklanjanju kvarova. Isto je i s opskrbom vodom. U pojedinim mjestima u prekidu su mobilna i fiksna telefonija. I dalje su u prekidu cestovne veze s pojedinim naseljima na području općine Jablanica, kao i sa susjednim općinama.
Radi se na njihovu čišćenju - naveli su iz Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije. Civilna zaštita MUP-a RH jučer je završila s aktivnostima potrage za nestalima u BiH. Pronašli su 6 nestalih osoba i dali izniman doprinos u pomoći drugima. A uz nemjerljive, ljudske gubitke, materijalna šteta brojit će se u stotinama milijuna maraka, kako zbog uništene imovine tako i zbog prijevoza, poslova koji su propali i svega ostaloga, no nitko još nema konkretne podatke o ukupnoj šteti da bi se odmah počelo djelovati. Netko je stoga postavio logično pitanje sad kad je prošlo tjedan dana, a ono glasi: "Što sad?" Vlada Federacije ima plan za ubrzano saniranje cesta i željezničke pruge oštećenih u katastrofalnim poplavama i odronima zemljišta na području Jablanice, Konjica, Fojnice, Kreševa i Kiseljaka. Procjena stručnjaka iz Željeznica FBiH je da će za potpunu rekonstrukciju pruge na području Donje Jablanice trebati 3 milijuna maraka. Predstavnici tvrtki Željeznice FBiH, Ceste FBiH i Autoceste FBiH Enis Džafić, Ljubo Pravdić i Asmir Dževlan razgovarali su o sanaciji cestovnog i željezničkog prometa. Govorilo se o aktivnostima i iznesen je plan oporavka na dionicama koje su uništene. - Definiran je nekakav okvirni rok od tri do četiri mjeseca, ali ćemo se svi potruditi i taj rok maksimalno skratiti. Ubrzo bi trebala biti donesena odluka o otvaranju cestovnog prometa prema Mostaru, i to u noćnim satima, dok bi se po danu trebala nastaviti potraga za nestalima u području Donje Jablanice, raščišćavanje terena te obnova pruge - kazao je Nikšić za Avaz. Razgovara se i o razrušenim kućama te što dalje na tom prostoru. Struka bi, iako još nismo vidjeli neku konačnu ocjenu, trebala znati procijeniti ima li uopće smisla više graditi na nekim lokacijama jer, ako se u šest sati kiše dogodilo ovoliko katastrofa, što će se događati u budućnosti, a prognoze znanstvenika su da nas očekuje još ekstrema, što znači da može biti i gore od ovoga koji nam izgleda kao najekstremniji.
- Vlada FBiH planira zbrinjavanje ljudi koji su ostali bez krova nad glavom. U ovom trenutku mnogi od njih kažu da se ne žele vratiti na mjesto porušenih kuća, tako da moramo tražiti i nove lokacije za njihov trajni smještaj. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ima kvalitetan program izgradnje montažnih kuća, a ugroženima će biti ponuđeno više opcija za njihovo trajno zbrinjavanje, naravno, u suradnji s lokalnim službama i tijelima uprave - istaknuo je. Sugovornik Večernjaka iz tijela Civilne zaštite strahuje da sve ne ostane na početnoj euforiji. - Svi su puni razumijevanja, svi su spremni pomoći kad se tek dogodi, međutim, kasnije se brzo zaboravi. Zato bi trebalo žurno djelovati jer dolazi zima, bit će sve hladnije i sve više lošeg vremena pa će se malo moći i raditi. Oni koji su ostali bez ičega moraju biti u adekvatnim prostorima. Također, djeca trebaju ići u školu, a svi moraju dobiti psihološku pomoć da se oporave od svega - priča nam. Ističe da treba paziti da se ne dogode neke stvari iz 2014. godine. U BiH je tada 90 tisuća osoba moralo napustiti svoje domove. Doboj, Maglaj, Bijeljina i Tuzla bili su najviše pogođeni, uništeno je više od 100 tisuća kuća i zgrada. Šteta u BiH iznosila je više od dvije milijarde eura. Međutim, bilo je i izvješća o malverzacijama. - Značajna svota nije bila jasno evidentirana, a praćenje utrošenih sredstava bilo je otežano.
Osim toga, određene zalihe pomoći, poput crpki za vodu koje su donirane iz inozemstva, navodno su skladištene i nisu korištene prema potrebi, što je dodatno upućivalo na neadekvatno upravljanje krizom. Sumnje na malverzacije također su bile povezane s obnovom infrastrukture. Uzmimo u obzir i da je na čelu Civilne zaštite u Federaciji u ono vrijeme bio Fahrudin Solak, kasnije uhićen i osuđen zbog afere "Respiratori" s još nekoliko uglednih SDA-ovaca. To se više ne smije nikad dogoditi - završava sugovornik.
