Potpora članstvu Bosne i Hercegovine u EU stalno je iznimno visoka i kreće se od 75 do 85 posto, po čemu je ova zemlja ispred svih drugih u regiji jugoistoka Europe, piše Večernji list BiH. Čak i posljednja istraživanja, unatoč raznim kušnjama i promjenama pravila ‘igre’, pokazala su kako građani BiH ne posustaju. Kad bi sutra bio organiziran referendum o ulasku u EU, čak 78 posto ljudi bi imalo pozitivan odgovor na to pitanje. Rezultat je to istraživanja Uprave za europske integracije koje se svake godine provodi na reprezentativnom uzorku javnog mnijenja o potpori integriranju BiH u EU. U posljednjih pet istraživanja postotak potpore oscilira, ali se uglavnom kreće između 76 i 88 posto. Riječ je o najvećoj potpori procesu u regiji s obzirom na fazu integracije u kojoj se BiH nalazi.
Ova razina potpore ohrabruje, ali i obvezuje sve sudionike u procesu, posebno imajući u vidu da je u gotovo svim državama iz prethodnih proširenja Europske unije, odmakom ovog procesa, dolazilo do pada potpore javnosti, što je očekivano s obzirom na njegovu dugotrajnost. S druge, pak, strane, vlasti nisu ispunile niz zahtjeva koje su pred njih stavili predstavnici EU u planu od 2014. do 2018. godine. Ponajprije su u pitanju amandmani na Ustav BiH u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava (slučajevi “Sejdić i Finci“ te “Zornić“), tako da svi građani imaju jednako aktivno i pasivno biračko pravo. Nakon toga slijedi zahtjev usvajanja amandmana na Ustav BiH, ustave entiteta i županija, kako bi se ukinula diskriminacija na temelju nacionalne pripadnosti u oblasti političkih prava, te pružila jednaka prava svim građanima. Nisu prihvaćeni ni amandmani na Ustav BiH kojim će se podijeliti nadležnosti između BiH i entiteta u oblasti zdravstva, obrazovanja i poljoprivrede u cilju unapređenja životnog standarda građana, te učinkovitije primjene europskih standarda i acquisa. Nisu usvojeni amandmani na Ustav BiH kojim se potvrđuje uspostavljanje i funkcioniranje Suda i Tužiteljstva BiH, kao ni uspostavljanje transparentnog i učinkovitog mehanizma koordinacije različitih razina vlasti u svrhu bolje provedbe reformi u procesu europskih integracija, te sustavni rad na ispunjavanju uvjeta kako bi BiH ostvarila status države kandidatkinje za članstvo u EU,piše Večernji list BiH. Kako su u godišnjem presjeku naveli iz Uprave za europske integracije (DEI), nisu prihvaćene ni izmjene Izbornog zakona BiH tako da svi građani imaju jednako aktivno i pasivno biračko pravo, neovisno o nacionalnoj pripadnosti ili entitetskom državljanstvu.
U sklopu ovoga zakona nisu promijenjene ni odredbe povećanja izbornoga praga za opće izbore s 3 na 5 posto kako bi se smanjila fragmentacija unutar zakonodavnih tijela, dok bi u Mostaru pod hitno trebalo provesti lokalne izbore, te kroz izmjene Statuta grada i Izbornoga zakona BiH osigurati nediskriminacijski izbor lokalne vlasti, bez podjele grada.
