Odlazak liječnika iz država Zapadnog Balkana u zapadnoeuropske zemlje nije nova stvar, ali nitko nema točne podatke - o kojem broju je riječ. Preciznih podataka nemaju ni u Liječničkoj komori Federacije BiH, iako je, kako su kazali, ovaj trend u Bosni i Hercegovini poprimio epidemijske razmjere, a odlaze cijele obitelji kojima je u obiteljskoj tradiciji baviti se ovim pozivom, piše Faktor.
Orijentacijske brojke u Liječničkoj komori "izvlače" na osnovu tzv. "good standing" dokumenta koji svaki liječnik, prilikom odlaska u drugu zemlju, mora zatražiti od svoje matične komore.
- Mi smo 2017. uradili analizu i došli do zaključka da su te godine izdana 302 "good standing" dokumenta. Do brojke se došlo uvidom u registre županijskih liječničkih komora, koje su članice Liječničke komore FBiH. Međutim, to nije konačna brojka, jer se ona uvećava za određeni broj kolega koji uopće nisu prijaveljni u komoru, nego direktno s medicinskog fakulteta odnose diplomu u, primjerice Liječničku komoru u Njemačkoj. Ukupna brojka je oko 350 liječnika koji su 2017. napustili FBiH, što znači da je tijekom te godine svaki dan po jedan liječnik napustio ovaj entitet. Godinu kasnije 2018. broj odlazaka bio je nešto manji, 267 nama poznatih, a rezultat toga je novi Kolektivni ugovor koji je za liječnike bio povoljniji. Za prošlu godinu nismo radili analize, jer je postalo besmisleno slati podatke Federalnom ministarstvu zdravstva i drugim nadležnim institucijama, koji nakon toga ništa nisu poduzeli - kaže za Faktor prim. dr. Harun Drljević, predsjednik Liječničke komore FBiH.
Drljević ističe dva problema kojima trenutno svjedočimo – prvi je masnovni odlazak liječnika, a drugi što odlaze mladi, ambiciozni liječnici.
- Liječnička komora FBiH broji 5.500 doktora. Zamislite kakav je to "udarac" kada u samo jednoj godini ode njih 350. To znači da svake godine iz Federacije u zapadne zemlje ode gotovo 10 posto liječnika. Odlazi najplemenitiji dio liječničkog tkiva, ljudi koji bi za 10-15 godina, kad sazriju i steknu kliničko iskustvo, trebali preuzeti zdravstveni sustav Federacije. Što nam se događa? Ostaje nam stariji liječnički korpus čiji je prosjek godina – 58. S obzirom na već poznate negativne demografske parametre unutar bh. društva, jer ostaju samo stari, koji imaju svoje staračke patologije, pitanje koje se neizbježno nameće je - hoće li u godinama koje slijede taj stari liječnički korpus moći zadovoljiti rastuće potrebe za brojem i kvalitetom zdravstvenih usluga!? Kao liječnik koji sada ima 61. godinu života, odgovaram - u to nisam siguran - kaže Drljević.
Razlozi zbog kojih liječnici odlaze su brojni, a rezultat su, kako naglašavaju u Liječničkoj komori FBiH, niske plaće i loš socijalno-statusni položaj doktora u bh. društvu.
Drljević ističe kako je trenutna plaća doktora medicine u FBiH 1.400 KM, a specijalista 1.900 maraka. U Njemačkoj početna plaća liječnika početnika je 3.600 eura.
- Ne može dobar liječnik imati tri puta manju plaću od lošeg ministra. Razlog odlaska je nemogućnost stručnog, profesionalnog usavršavanja i napredovanja. Dakle, u BiH nema fondova putem kojih bi se liječnici slali na daljnje usavršavanje, što je njihova obveza i što od njih traži moderna medicina. I preopterećenost poslom je razlog odlaska, ali i česti i emotivnom uglavnom neosnovani medijski napadi na liječnike, potom mobing, neadekvatni uvjeti rada, te sve veći pritisak na profesionalnu autonomiju liječnika... - navodi Drljević.
U Savezu strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH kažu kako je u prethodne tri godine, potpisivanjem liječničkih kolektivnih ugovora, trend odlaska liječnika rapidno smanjen. Međutim, on je, naglašava dr. Rifet Rijad Zaid, predsjednik, ponovno evidentan od prošle godine, posebno u Sarajevu i Tuzli, zbog neizvjesnosti oko potpisivanja liječničkog kolektivnog ugovora.
Prim. dr. Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS, entiteta koji se također susreće s masovnim odlaskom liječnika nada se da će razum prevladati i da će vlast čuti glas liječnika.
- Znam da mnogi uče strane jezike i spremaju se ići, jer je od 1. siječnja 2020. to puno lakše učiniti. Ali, ovog puta odlaze cijele obitelji. Mnoge medicinske djelatnosti susreću se s manjkom kadrova, što ozbiljno dovodi u pitanje opstanak liječničke struke na ovim prostorima. U razgovoru s premijerom Radovanom Viškovićem i ministrom zdravlja Alenom Šeranićem obećano nam je da će se u narednih deset dana krenuti s konkretnim prijedlozima, a to je povećanje plaća liječnicima i reforma zdravstvenog sustava - istaknuo je Femić.
U Liječničkoj komori Federacije BiH kažu kako se posljedice egzodusa doktora na terenu već uveliko osjećaju, jer se neke grane medicine bore s nedostatkom liječnika.
- Za pojedine grane medicine urađene su analize, pa je, primjerice, u pedijatriji i psihijatriji prosječna starosna dob liječnika - 58,3, a to znači da će se te grane za pet, šest godina, kada doktori odu u mirovinu ugasiti. Uz sve to imamo kronični nedostatak anesteziologa, patologa, radiologa, kirurga. Navest ću vam svoj primjer. U KB Zenica, gdje radim kao kirurg, više ne operiram utorkom i četvrtkom, kao što sam do prije nekog vremena radio, nego samo utorkom, jer nemamo anesteziologa, koji su otišli u Njemačku. Kolege sa Anesteziologije, jer ih je malo, jednostavno ne mogu stići biti dva dana u operacijskoj dvorani- objašnjava Drljević.
U Njemačkoj su još 2011. godine izjavili da će im 2020. trebati 20.000 liječnika i time su, kaže Drljević, dali do znanja doktorima iz zemalja naše regije da su im otvorena vrata te države.
- Dok god njemački liječniciu odlaze, nezadovoljni svojim primanjima u zemlje Skandinavije, naši liječnici će ići u Njemačku da rade jer su prezadovoljni njihovim plaćama i uvjetima rada. To je fenomen "spojenih posuda", i dok god je on na snazi, naši liječnici će odlaziti - zaključuje Drljević.
