Nakon zabilježenog pada u godinama pandemije koronavirusa, u Bosni i Hercegovini ponovno je došlo do drastičnog porasta uvoza automobila, piše Večernji list BiH. I dok se uglavnom uvoze stariji, rabljeni automobili, tu i tamo pojavi se informacija da neki bh. građani za svoje limene ljubimce izdvajaju pravo malo bogatstvo. Tako je jedan od ljubitelja automobila za svoje novo vozilo "iskeširao" gotovo 700.000 KM, što je najveći iznos koji je netko izdvojio za auto u posljednjih deset godina.
Jedan novi, pet rabljenih
Kako pišu Nezavisne novine, riječ je o uvozu Porschea 911 GT3 RS za koji je vlasnik izdvojio nevjerojatnih 699.026 KM, uključujući namete. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, vrijednost automobila iznosila je 597.414,90 KM, a nameti dodatne 101.611,53 KM. Za deset najskupljih automobila ove godine kupci su izdvojili 3,899.070,97 KM, a kada se na tu vrijednost dodaju i nameti od ukupno 725.582,30 KM, dođe se do iznosa od 4,624.653,27 KM.
Prema informacija kojima raspolaže navedeni medij, i druga dva mjesta liste najskupljih automobila zauzimaju Porscheovi modeli. Tako su za Porsche 911 S/T izdvojene 445.227,43 KM, a nameti su iznosili 75.712,12 KM. Treće mjesto pripalo je vozilu Porsche 911 GT3 RS, vrijednom 419.107,32 KM, a nameti koje su dodani na taj iznos bili su 71.271,70 KM. Uz navedene, u BiH je ove godine uvezen i Ferrari F169 Roma vrijedan 395.161,59 KM, a nameti su iznosili 67.231,02 KM. - Peti najskuplji automobil koji je do sada uvezen u ovoj godini je Porsche 911 Turbo S, vrijedan 363.736,60 KM, a nameti su iznosili 61.858,68 KM - kazali su iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH za Nezavisne. Predsjednik Udruge ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Gospodarskoj komori Federacije BiH Miro Sesar na pitanje je li bh. tržište dovoljno veliko za nabavu luksuznih automobila, odgovara da svako tržište ima određene zakonitosti i da se može promatrati na nekoliko načina kroz različite omjere, kao što su segmenti vozila, klase vozila ili omjer prodaje fizičkim osobama u odnosu na pravne. - Moje mišljenje je da uvoz jednog vozila bilo koje vrijednosti nije pokazatelj i na osnovi jednog primjera ne može se odrediti o kakvom je tržištu riječ. Mislim da je najbolji pokazatelj toga kakvo je BiH tržište vozila omjer uvoza novih u odnosu na rabljena vozila. U BiH vlada dugogodišnji trend kada je uvoz automobila u pitanju da imamo takav omjer da se na jedno uvezeno i registrirano novo vozilo u BiH uveze i registrira pet rabljenih i mislim da je to najbolji pokazatelj razvijenosti tržišta - kaže Sesar za Nezavisne.
Rabljena vozila i starost
Ako gledamo rabljene automobile, vidimo kako je njihov uvoz znatno zastupljeniji od uvoza novih. Tako je u sedam mjeseci ove godine u BiH stiglo više od 10.000 rabljenih automobila u odnosu na isto razdoblje lani, dok su stigla samo 143 nova automobila više u odnosu na prethodnu godinu. U promatranom vremenu uvezeno je 45.347 rabljenih automobila i 5993 nova, dok je u istom razdoblju lani uvezeno 34.729 rabljenih i 5790 novih automobila. Kako su naveli, do kraja srpnja ove godine uvezeno je 51.340 automobila, dok ih je u istom razdoblju 2023. godine uvezeno 40.519. Vrijednost uvezenih automobila do kraja srpnja iznosila je 835,590.273 KM s uključenim nametima. No, iako se uvoz automobila vratio na vrijeme od prije nekoliko godina, ono što i dalje zabrinjava je starost vozila koja voze bh. cestama. Podaci BiHAMK-a koji se odnose na prošlu godinu pokazali su da je prosječna starost automobila u BiH 17 godina. U svojoj godišnjoj analizi naveli su da je više od 38% registriranih vozila u Bosni i Hercegovini starije od 23 godine, a nešto manje od 62% voznog parka starije je od 14 godina te da broj vozila starijih od 27 godina, nažalost, još uvijek čini gotovo šestinu ukupnog voznog parka, dok broj vozila s Euro 3 i Euro 4 motorom čini gotovo polovinu ukupnog broja registriranih motornih vozila u BiH. Lanjski podaci pokazali su da gotovo 77% vozila koristi dizel kao pogonsko gorivo iako ih većina zemalja EU-a, kao i proizvođača vozila, nastoji izbaciti iz upotrebe i zamijeniti plug-in ili električnim vozilima. Gotovo 19% vozila koristi benzin, dok broj vozila s alternativnim pogonskim gorivom iznosi manje od 4%, stoji u podacima BiHAMK-a.
