U mlađem kamenom dobu područje Kaknja bilo je žarište razvitka neolitskih kultura, u znanosti poznatih kao kakanjska kultura i butmirska kultura. Ime Kakanj prvi se put spominje u darovnici kralja Dabiše koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 1392. Kasnije se spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. kao naselje s oko 90 kućanstava. Stara povijesna jezgra Kaknja nalazi se u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj, premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. Arheološki nalazi potvrđuju postojanje ljudskih naselja na ovom području još iz neolitskog doba.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek u lipnju ove godine, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Kakanj živi 37.441 stanovnik, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 55.950. Broj muškaraca je 18.651, a žena 18.790.
Najviše Srba
Nedavno objavljeni službeni podaci pokazuju kako u Kaknju danas žive 2973 Hrvata, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 16.556. Bošnjak je 32.341, dok je Srbin 281. Ostalih je 1646, 28 stanovnika je bez odgovora, dok se 172 osobe nisu izjasnile po nacionalnoj osnovi. Kada je riječ o ženskom stanovništvu i broju živorođene djece po osobi, najviše je majki koje su rodile dvoje djece...
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
