Pod današnjim imenom Tešanj se prvi put spominje 1461. godine u povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju, uz ostalo, daruje “i na Usori grad Tešanj”. Spominje se i crkva svetog Jurja u Tešnju. Godine 1465. Turci osnivaju Bosansko Kraljevstvo čiji je glavni grad Tešanj. Za kralja je imenovan Matija Kotromanić. Ovo kraljevstvo je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka koji su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te mjesto Novi Šeher. Kako je granica Osmanskog Carstva pomjerena daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru. U austrijske ruke pao je 4. rujna 1878. godine.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek u lipnju, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Tešanj žive 43.063 stanovnika, dok je, prema popisu iz 1991. godine, općina brojala 48.480 stanovnika. Muškaraca je 21.376, dok je žena 21.687.
Najviše Bošnjaka
Prema nedavno objavljenim službenim podacima stoji kako u Tešnju danas žive 1462 Hrvata, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 8929. Bošnjaka ima 40.461, dok je Srba 226. Ostalih je 750, 36 stanovnika su bez odgovora, dok se 128 osoba nije izjasnilo po nacionalnoj osnovi.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
