Lokalni izbori, koji se održavaju 6. listopada, obuhvaćaju više od 140 jedinica lokalne samouprave, a na njima se, kao što je poznato, natječe više od 26 tisuća kandidata, piše Večernji list BiH. U kontekstu načelničkih pozicija vidljivo je kako su muškarci u značajnoj brojčanoj prednosti. Istodobno, u brojnim lokalnim zajednicama za poziciju načelnika natječe se tek jedan kandidat, što u startu umanjuje bilo kakvu političku neizvjesnost, dok u nekim drugima postoji značajan broj kandidata, a među gradovima koji prednjače ističu se Goražde s čak sedam kandidata, Vareš, Kakanj i Kalesija sa šest te Čapljina i Bugojno s po pet kandidata u utrci za prvog čovjeka grada.
Zastupljenost
Vidljiv je određeni nerazmjer kada analiziramo broj kandidata za načelničku/gradonačelničku poziciju u odnosu na broj stanovnika pojedine lokalne zajednice. Primjerice, Banja Luka sa svojih 185 tisuća stanovnika ima četiri kandidata za gradonačelnika, općina Novi Grad Sarajevo sa 118 tisuća dva, a Kakanj s 37 tisuća stanovnika šest kandidata.
Kada je riječ o zastupljenosti žena u borbi za načelničke/gradonačelničke pozicije, na ovogodišnjim izborima ih je 29, a najveći broj kandidirali su HDZ BiH, SNSD i SDS. I dok je u pravilu, kada govorimo o kandidatima za načelnike/gradonačelnike, veći broj muškaraca u određenoj lokalnoj zajednici u odnosu na žene, postoji i jedna iznimka koju smo pronašli u općini Novo Goražde, gdje su, od ukupno troje kandidata za poziciju načelnika, dvije žene. Unatoč činjenici da je osnovna karakteristika lokalnih izbora usmjerenost prema temama od infrastrukturnog i komunalnog značaja za lokalnu samoupravu, u određenim zajednicama ipak, uslijed nacionalno mješovitog stanovništva, izbori nose i nacionalni prizvuk. Takve općine i gradove moguće je pronaći u središnjoj Bosni, dijelu Republike Srpske, ali i u određenim dijelovima Hercegovine. Iz kuta hrvatskog biračkog tijela osobito će biti važno očuvati načelničke pozicije u Novom Travniku i Vitezu, ali i pokušati izboriti nove, prvenstveno u Busovači, Jajcu i Gornjem Vakufu/Uskoplju. U potonjem slučaju u utrci su tri kandidata, a od toga dva iz redova bošnjačkih političkih opcija, što pojačava izglede hrvatskom kandidatu u borbi za načelničku poziciju. Slična je situacija i u Jajcu, dok će u Busovači snage odmjeriti po jedan hrvatski i bošnjački kandidat.
Izgledi su porasli i u Fojnici, gdje su tri bošnjačka i jedan hrvatski kandidat, odnosno kandidatkinja, a u tom kontekstu treba uputiti na protekle lokalne izbore, kada su u utrci bila tri kandidata (dva bošnjačka i jedan hrvatski), a razlika između pobjedničkog bošnjačkog kandidata i onog hrvatskog, koji je zauzeo drugo mjesto, bila je 1533 glasa. Tema je to za promišljanje o važnosti izlaznosti na ovogodišnjim lokalnim izborima.
Inače, Središnje izborno povjerenstvo BiH nedavno je na mrežnoj stranici www.izbori.ba objavilo preliminarni pregled ovjerenih kandidatskih lista za lokalne izbore 2024. godine, uz napomenu kako je rok za objavu ovjerenih kandidatskih lista u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja do 22. kolovoza 2024. godine. Istodobno, poznat je i službeni broj onih birača koji su ostvarili pravo glasovanja poštom.
Popis
Naime, na izvodu iz središnjeg biračkog popisa za glasovanje izvan BiH za lokalne izbore 2024. godine naći će se ukupno 44.788 birača, od kojih 1481 birač koji se prijavio za glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
Središnje izborno povjerenstvo BiH je zbog neispunjavanja zakonom propisanih uvjeta odbilo upis u izvod iz središnjeg biračkog popisa za glasovanje izvan BiH za 5489 osoba, među kojima i 168 podnositelja prijava za glasovanje izvan BiH kao izbjeglih osoba. Na mrežnoj stranici SIP-a bit će objavljene odluke za 5321 osobu čija je prijava za glasovanje izvan BiH odbijena, dok će za preostale osobe čija je prijava odbijena odluke biti dostavljene elektronički pojedinačno (riječ je o 168 podnositelja prijava za glasovanje izvan BiH kao izbjeglih osoba). Na navedene odluke može se podnijeti žalba prizivnom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odnosno prijama odluke.
