Manju skupinu poljoprivrednih proizvođača iz Višića, čapljinskog naselja s najviše plastenika i staklenika u BiH, zatekli smo kako razgovaraju o predstojećoj sezoni koja bi trebala uskoro početi. Pred njima je na maloj vagi batat (slatki krumpir) teži od tri kilograma, piše Večernji list BiH.
Uspjeh novih kultura
To je dokaz da uspješno primjenjuju ne samo nove načine proizvodnje nego i nove kulture. Vlatko Maslać, jedan od pionira uvođenja batata na to područje, začuđen je cijenom tog povrća koje nam je, kao i krumpir, stiglo iz Južne Amerike.
- Nije mi jasna njegova cijena u trgovačkim centrima od 7 do 9 konvertibilnih maraka za kilogram kada ga mi na veletržnici u Tasovčićima prodajemo od 3 do 3,50 KM. Vjerojatno trgovci i ne znaju da mi u Višićkoj kaseti možemo proizvesti kvalitetniji batat od uvoznog po tri puta nižoj cijeni, pita se Vlatko, a s njim su suglasni njegovi kolege Željko Brajković, Darko Falak i Marijan Brajković, inače direktor Poljoprivredne zadruge "Matica" iz Višića.
Razgovarali su što i kako te po kojim uvjetima sijati i saditi za iduću sezonu. Višićani su se specijalizirali za proizvodnju rajčica sorte pink, u čemu im nema ravna u regiji. Prošle su sezone proizveli oko 5500 tona, od čega su dio izvezli na hrvatsko tržište. No, za tu i druge povrtlarske proizvodnje uoči nove sezone mnogo je nepoznanica. - Situacija je konfuzna, napeta u cijeloj Europi, bez izgleda za stabilizaciju. Kako stvari stoje, moglo bi biti još i gore - kaže direktor Brajković.
- Ako krenemo od osnovnog – sjemena i presadnica, ništa nije sigurno, ali ne očekujemo ništa dobro, cijene će rasti, a ne znamo koliko. Ista situacija je s cijenom goriva, koje je potrebno ne samo za obradu zemlje nego i za grijanje plastenika i navodnjavanje. Slična situacija je i s ambalažom, cijena gajbi je s 1 do 1,20 KM narasla na 1,40 KM za jednoredne, odnosno na 1,60 KM za dvoredne. Umjetna gnojiva da i ne spominjem, javnost zna da su neka poskupjela i 400 posto. Zbog toga je drastično poskupjela sjetva žitarica premda se, prema dosad obrađenim površinama, može reći da će se zasijati više pšenice nego ranijih godina - konstatira direktor Brajković.
- Zaradilo se nešto prošle sezone, ali teško je riskirati uz ovakve uvjete i ulaganja. Pitanje je hoće li proizvodnja biti rentabilna, posebice ranog povrća. Upitno je koliko domaće tržište može izdržati novi rast cijena, a još upitnije što će biti ako bude poremećaja na tržištu. Naše tržište je valjda kao nijedno u Europi, potpuno otvoreno, svatko može uvesti što hoće i kad hoće.
Dampinške cijene
S Albanijom, Grčkom i Makedonijom nekako ćemo se nositi, ali što ako Turska zbog poremećaja na tržištu sa svojim robama krene prema zapadnom Balkanu? Golemi je proizvođač, može ići i s dampinškim cijenama - kažu nam uoči sjetve ranog povrća, a to je početak prosinca.
