Zrak u Tuzli, Zenici, Kaknju i Sarajevu i dalje je zagađen i opasan za osjetljive skupine stanovništva. S obzirom na dužinu trajanja, ovakva stanja pogoduju i nastanku respiratornih bolesti poput astme, osobito kod djece. Osobe sa respiratornim poteškoćama i kardiovaskularnim oboljenjima trebaju izbjegavati napore. Preporučljivo je svim osobama, ako su u mogućnosti, odlaziti na izlete u viša područja sa svježim zrakom. Zbog dugog trajanja epizode zagađenja zraka (skoro trideset dana u kontinuitetu), građanima se preporučuje nošenje maski koje je mnogo učinkovitije od korištenja šalova prilikom disanja, jer oni propuštaju najveći dio prašine promjera (PM10 i PM2.5). Za zaustavljanje ovih čestica najučinkovitije su radne maske kakve se koriste u tehnološkim postupcima, koje imaju oznaku FFP2 i FFP3 ili maske s oznakom N95. Zbog povećane koncentracije sumpor dioksida i prašine u zraku, iz JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a pozivaju građane da ne izlaze iz svojih domova ako ne moraju.
Kako je za N1 kazala ravnateljica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a prim. dr. Sena Softić-Taljanović, građani već nakon nekoliko minuta boravka na zraku osjete probleme s disanjem i glavobolju. "Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a preporuka svim građanima u županiji je da bez prijeke potrebe ne napuštaju niti provjetravaju svoje domove te po mogućnosti koriste filtre u svojim prostorima gdje borave", kaže Softić-Taljanović. "Ako ipak imaju potrebu izići vani, onda obvezno trebaju koristiti kiruršku masku, gazu preko koje idu šal ili marama kako bi zaštitili dišne puteve. Ovo se odnosi na kronične i zdrave osobe, a posebno na visokorizičnu skupinu, djecu i učenike", poručuje Softić-Taljanović te građane u SŽ-u poziva na što manje kretanje. "Ako se u ovakvim okolnostima duže boravi vani, s obzirom da nema dovoljno kisika, svatko će osjetiti glavobolju, gušenje i imat će iritativni kašalj. Čestice ugljičnog monoksida i sumpor-dioksida u kontaktu s vodom stvaraju sumpornu kiselinu koja razara tkivo", ističe Softić-Taljanović. Glavni izvori zagađenja su kućanstva i drugi objekti koji se griju na kruta goriva, industrijska postrojenja, termoelektrane i promet.*
