Zbog razvojne i demografske politike Hrvatske koja zbog iseljavanja građana ima problema i s nedostatkom radnika, važno je znati tko su useljenici iz trećih zemalja, kakvog su obrazovanja i koje dobi, kao i hrvatski državljani koji su se doselili ili vratili u zemlju. Lani je Hrvatska, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, imala najviše doseljenika, njih 37.726, među kojima su bila 27.834 stranca i 9882 hrvatska državljanina. Najviše doseljenih bilo je Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, te Albanije, Ukrajine, Kine, Indije, Nepala, Filipina... U Hrvatskoj trenutačno boravi 70.800 državljana trećih država, od čega ih 10.200 ima odobren stalni boravak, a 60.600 privremeni.
Polovica radnika iz BiH
Iz MUP-a navode da ne raspolažu cjelovitim podacima o dobi i stručnoj spremi useljenika, ni stranih ni hrvatskih državljana, no poslali su nam podatke za državljane trećih zemalja kojima je odobrena dozvola za boravak i rad na godinu dana za novo zapošljavanje, a kojima je rad započeo u 2019. godini.
Od ukupno 21.209 stranaca za koje nam je MUP dostavio podatke, gotovo polovica ili njih 9997 ima srednju školu, 5433 su kvalificirani radnici (KV), 1276 ih ima nižu spremu, 362 ih je s fakultetom (među kojima 4 useljenika imaju magisterij i 3 doktorat), 41 ima višu stručnu spremu i 12 VKV.
Za 4088 stranih radnika stručna sprema je nepoznata ili nemaju upisan podatak o njoj. Očito je i iz ovih podataka da Hrvatska privlači slabije obrazovane radnike, za razliku od razvijenih zemalja EU u koje hrle i visokoobrazovani i slabije obrazovani.
Inače, najuspješnije u privlačenju mladih obrazovanih ljudi su Irska i Velika Britanija.
Od 21.209 stranaca kojima je odobrena dozvola na godinu dana za novo zapošljavanje najviše ih je, 9104, s državljanstvom BiH, u koje se ne ubrajaju i hrvatski državljani iz BiH. Gotovo polovica radnika iz BiH, njih 4609 ima srednju školu, 2002 KV, 643 nižu spremu, fakultet njih 79...
Iz Srbije su na privremeni rad 2019. došla 3352 radnika s državljanstvom Srbije. Najviše ih ima srednju školu, njih 2393, 811 je kvalificiranih, 42 imaju fakultet, a jedan radnik je s doktoratom i dva s magisterijem. Od 2770 useljenika s Kosova srednju školu ima 761, KV 919, nižu spremu 219, fakultet njih 10...
Od 1203 radnika iz Sjeverne Makedonije, njih 502 ima srednju školu, 248 KV, 66 nižu spremu, 21 fakultet, 1 magisterij... Od 1087 useljenika iz Albanije, 262 ih ima srednju školu, 329 KV, 101 nižu spremu, dva fakultet... Od 934 radnika iz Ukrajine, najviše ih je sa srednjom školom (353) i kvalificiranih (239), a 20 ih ima fakultet...
Iz Kine, od 616 radnika 390 ih ima KV, 124 srednju školu, 36 fakultet, 1 doktorat... Iz Indije, od 517 radnika 257 ih je sa srednjom školom, 119 ima KV, 34 fakultet, 1 doktorat. Od 509 radnika iz Nepala, 302 ih je sa srednjom školom, iz Filipina od 307 radnika 140 ih je sa srednjom školom, po dva s VSS-om i VŠS-om.
Nedostatni podaci
Inače, iz MUP-a RH navode da kod prijave prebivališta hrvatskih državljana podatak o stručnoj spremi nije obvezan pa ga veliki broj građana ne upisuje.
Podaci o dobi i obrazovanju ne obrađuju se ni za sve strance, a ne ažuriraju se podaci o stručnoj spremi stranaca koji u Hrvatskoj borave niz godina.
No zbog javnih politika nadležne bi institucije trebale imati sve podatke o useljenicima, i hrvatskim državljanima i stranima.
