Povijesni referendum proveden je u Švicarskoj u nedjelju gdje je općina Moutier na sjeveru zemlje izglasovala kako će ubuduće biti dio frankofonog, većinski katoličkog kantona Jura, a ne većinski protestantskog, njemačkog govornog kantona Berna, kako je to bilo stotinama godina. Ovaj događaj zbog nekoliko zloporaba koje su se ranije događale, kao i načina etnojezičnog, odnosno religijskog opredjeljenja, nudi moguće lekcije i načine prevladavanja nacionalnih prijepora u BiH, piše Večernji list BiH.
Tijesan rezultat
Naime, nedjeljni rezultati pokazali su kako je za pripajanje kantonu Jura u Moutieru glasovalo 2114 birača, odnosno njih 54,9 posto, nasuprot 1740. Za neupućene, ovaj potez stanovnika općine Moutier čini se posve neracionalan s obzirom na to da se odvajaju od jednog od najbogatijih kantona, Berna, i pripajaju jednom od “siromašnijih”, ako takvih uopće ima u Švicarskoj. No, prevagnuo je očito etnojezični i religijski identitet građana ove općine, koji su time realizirali povijesne težnje. Jednako kao i kanton Jura, koji je najmlađi u Švicarskoj i koji je svoj sadašnji administrativno-teritorijalni i politički okvir realizirao tek 1979. godine. Profesorica Tina Kempin Reuter s Odjela za upravu i antropologiju američkog Sveučilišta u Alabami, koja je na čelu tamošnjeg Instituta za ljudska prava, navodi kako je u Švicarskoj utemeljen svojevrsni model kojim se rješavaju identitetska, kolektivna, ali i pojedinačna univerzalna prava. - Pobliži pogled na suvremeno razumijevanje prava naroda na samoodređenje otkriva da primjena prava etničkih skupina nije nezamisliva. Interpretacija samoodređenja usmjerena na ljude, proistekla iz pristupa ljudskim pravima i manjinskim pravima, stvara inovativne mogućnosti za etničke skupine. Što je najvažnije, omogućuje fleksibilna rješenja koja jamče prava etničkim skupinama da same određuju svoju sudbinu, štite i čuvaju svoju kulturu i (su)postoje s većinom. Formiranje kantona Jura primjer je ovog pristupa samoodređivanju usmjerenog na ljude. To ilustrira i prepoznaje da su članovi svih etničkih skupina dio izgradnje nacije. Situacija u Juri predstavlja jedan od rijetkih slučajeva u kojima je demokratski izraz unutarnjeg samoodređenja, sve do najniže razine upravljanja, omogućio svim članovima društva, uključujući manjine, izraziti svoje stavove o teritorijalnoj pripadnosti, političkoj participaciji i kulturnoj pripadnosti - ističe profesorica Kempin Reuter. Slučaj kantona Jura i općine Moutier uvelike ima sličnosti s Mostarom, odnosno BiH, te s onime što se ovdje smatra u jednome dijelu zabranjenim. Naime, raniji pokušaj provedbe referenduma za odcjepljenje Moutiera od Berna propao je jer su uglavnom prokatoličke, frankofone, u biti “separatističke”, stranke provodile svojevrsni inženjering prebacivanjem birača iz jednog izbornog područja u drugo. Zbog toga je Savezni švicarski sud poništio rezultate referenduma koji je proveden 2017. zbog prijevara na referendumu. Identičan slučaj dogodio se na posljednjim izborima u Mostaru, kada je većinska bošnjačka stranka Stranka demokratske akcije (SDA) masovno prebacivala birače da glasuju u većinski hrvatskim područjima Jug i Zapad. Iako je policija utvrdila prijevare, a Tužiteljstvo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pokrenulo istragu, Središnje izborno povjerenstvo, koje je pod političkim nadzorom SDA, spriječilo je svaku mogućnost istrage. Švicarski (kon)federalizam na djelu sa slučajem Moutiera daje i mogući recept za BiH kako bi mogla riješiti unutarnje prijepore.
Očuvanje identiteta
Čak i u okviru sadašnjeg dvoentitetskoga uređenja zemlje u kojoj su tri naroda, koja ujedno baštine identične jezične i vjerske afilijacije, bilo bi moguće razriješiti brojne prijepore koji se tiču očuvanja različitih identiteta. Bilo da se radi o kulturnim ili političkim pravima. Slažu se u tome i sveučilišni profesori i intelektualci u BiH, odnosno da je potrebno očuvati državni integritet i istodobno unutar zemlje jačati osjećaj pripadnosti ovoj zajednici kroz ostvarivanje pojedinačnih nacionalnih identiteta. •
Nisu izašli na referendum zato što su katolici već zbog tog što su iz Jure. Nije to isto kao kada bi se katolici tj. Hrvati izdvojili iz BiH, već kada bi se, na primjer Hercegovci odvojili od Bosne, ili Dalmatinci ili Istrani iz Hrvatske.