Kao zanimljivost nedavno je objavljena vijest da je jedna od tehnološki vodećih zemalja svijeta konačno ukinula zastarjele propise koji su usporavali digitalizaciju, piše Večernji list BiH. Naime, od stanovnika Japana sve do prošlog mjeseca tražilo se da dokumente ustupaju institucijama na zastarjelim disketama. Upotreba disketa bila je obvezujuća s čak 1000 propisa, ali je japanski ministar za digitalizaciju Taro Kono izjavio da su sporni propisi konačno ukinuti. On je 2021. godine objavio "rat" disketama, a nedavno, gotovo tri godine poslije, objavio je "pobjedu u ratu protiv disketa". Nakon što je imenovan za ministra, sebi je za cilj postavio uklanjanje stare tehnologije. Bosna i Hercegovina je, naravno, daleko od Japana i geografski, ali i u pogledu napretka u digitalizaciji. Mi ne moramo mijenjati propise jer kod nas propisi o digitalizaciji i ne postoje. Da se nešto ipak mijenja u pozitivnom smjeru, pokazuje najava aktiviranja digitalnog potpisa u BiH.
Elektronički servisi
Najavljeno je otvaranje registracijskih ureda Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) za podnošenje zahtjeva za izdavanje kvalificiranog digitalnog potpisa. Nakon punih 18 godina provedena su zakonska rješenja te će građanima biti pružena usluga elektroničkog potpisa. Naime, Zakon o elektroničkom potpisu BiH usvojen je davne 2006. godine, ali tek se sad ide u njegovu provedbu. Vijeće ministara bi do kraja godine trebalo usvojiti još jedan zakon, Zakon o zaštiti podataka. Oba ova zakona osnova su za digitalnu transformaciju i bez njih ona neće biti moguća. Digitalni identitet i elektronički potpis postaju baza svim građanima i pravnim osobama za razvijanje elektroničkih servisa, što bi trebalo ubrzati digitalizaciju mnogih usluga u BiH. Uz digitalne osobne dokumente, taj proces sa sobom donosi i brojne pogodnosti. Olakšat će se funkcioniranje i mnogih gospodarskih djelatnosti. Tako, primjerice, prijevoznici, kada se budu javljali resornom ministarstvu za kvalifikacijske kartice ili međunarodne dozvole, neće trebati dostavljati ovjerenu vozačku dozvolu ili CIPS-ovu potvrdu jer će sve podatke ministarstvo provjeriti elektronički s bazom u IDDEEA-i.
Kasnimo za EU
Razvijanje ekosustava za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u malim i srednjim poduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini jedan je od projekata koji su izravno podržale Europska unija i vlada Njemačke. U protekle tri godine mnogo je urađeno u kontekstu inovacija i digitalizacije u BiH. Uspjeh uključuje i razvijanje akcijskog plana za mala i srednja poduzeća u oba entiteta, ali i na državnoj razini. Oko 140 javnih institucija se digitaliziralo, a politički subjekti shvatili su važnost teme digitalizacije, tvrde iz njemačkog GIZ-a, koji je izravno uključen u potporu projektu. Postavljena su dva centra za digitalnu transformaciju, omogućena suradnja između malih i srednjih poduzeća i institucija i fakulteta. - Digitalna Europa je sjajna prilika za BiH, sedam i pol milijardi eura bit će namijenjeno za zemlje kandidatkinje, no nitko neće moći privući sredstva bez zajedničkog, jakog, transparentnog rada i suradnje između privatnog, javnog i akademskog sektora. Stoga sam ponosan na suradnju EU-a i vlade Njemačke kroz ovaj projekt koji će, nadam se, biti prvi korak k razvoju digitalizacije i inovacija u BiH - kazao je Stephano Ellero, šef kooperacija u Izaslanstvu EU-a u BiH. Poseban problem u BiH predstavlja digitalizacija TV signala, gdje je zaostatak za Europom posebno vidljiv. Kasnimo devet godina za ostatkom kontinenta i procjene su da trenutačno na 60 posto teritorija ne postoji infrastruktura koja bi omogućavala digitalizaciju. Trebat će nam najmanje godinu i pol da se ona uspostavi. Navodno postoji politička spremnost da se i ti procesi ubrzaju, ali unatoč svemu, i dalje ćemo kasniti za ostatkom Europe. Digitalizacija je proces koji se stalno usavršava i napreduje i, što je najvažnije, ne trpi birokratske i političke opstrukcije.
