Službeni podaci državnih institucija i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazuju da se u BiH trenutačno nalazi više od 2000 ilegalnih migranata. U četiri privremena prihvatna centra u BiH, kojima upravlja Služba za poslove sa strancima (SPS) uz tehničku pomoć IOM-a i drugih partnerskih organizacija, smješteno je oko 2000 osoba, ali tom broju treba dodati i one koji nisu u centrima i koji su na određeni način “izvan sustava”, piše Večernji list BiH.
Broj migranata se povećava
IOM povremeno obavlja terenska istraživanja o tom dijelu migrantske populacije u BiH te, prema posljednjem takvom istraživanju provedenom u srpnju, ukupni broj uočenih migranata na posjećenim lokacijama je 426, a svi su izjavili da nisu smješteni ni u jednom od privremenih prihvatnih centara (PPC) u BiH. Međutim, procjenjuje se da se na posjećenim lokacijama nalaze 743 migranta. Broj uočenih migranata je niži u odnosu na prethodni nadzor. Unatoč tomu, bitno je naglasiti da se broj migranata registriranih pri dolasku u državu značajno povećava, što potvrđuje i veliki broj novih registracija u kampovima zabilježenim kroz Smart Camp aplikaciju, a suprotno maloj prisutnosti u istim tim PPC-ovima. To upućuje na to da se veliki broj migranata registrira na kraće razdoblje kako bi dobio humanitarnu pomoć te potom odmah nastavi putovanje prema Europskoj uniji. Pakistanci (30,4%), Afganistanci (29%) i Burundijci (7%) čine tri najzastupljenije nacionalnosti izvan prihvatnih centara u BiH, a potom slijede migranti iz Irana (6,3%), Bangladeša (6%), Iraka (4%). Ostale zemlje podrijetla po zastupljenosti su Maroko (3,1%), Indija (2,9%), Kamerun i Turska (po 2,5%), DR Kongo (1,8%), Alžir (1,5%), Sirija, Gvineja, Mali, Kongo, Egipat, Somalija, Togo i Tunis, na koje otpada manje od po 1% migranata izvan PPC-ova. Prvi put otkako IOM provodi vježbe za procjenu broja migranata izvan prihvatnih centara pripadnici burundijske nacije čine jednu od tri najzastupljenije nacije, s povećanjem od tri posto od posljednjeg istraživanja. Prikupljeni podaci upućuju na stalne promjene zastupljenih nacija i na njihovu sve veću diversifikaciju, što je prouzročeno različitim čimbenicima, uključujući mreže za krijumčarenje i trgovinu ljudima, postojanje bezviznih režima itd. Statistički podaci o spolu i dobnoj skupini pokazuju da većinu migranata izvan PPC-ova čine odrasli muškarci (85,4%), zatim odrasle žene (6,3%), dječaci (5,8%) i djevojčice (2,5%). Najveći broj djece je iz Afganistana (45,9%), zatim iz Iraka (27%), Irana i Pakistana (po 8,1%), Sirije i Turske (po 5,4%). Bitno je napomenuti da djeca iz Burundija nisu uočena ovaj put, dok su u prethodnom krugu činili treću najzastupljeniju kategoriju, tj. više od 12 posto ukupne populacije djece izvan prihvatnih centara.
Županije i destinacije
Većina uočenih migranata (71,1% od ukupnog broja) izjavila je da je u BiH ušla iz Srbije (21,6%), iz Crne Gore, dok je za 7,2% migranata taj podatak nepoznat. Prema tipovima posjećenih lokacija, većina migranata pronađena je na vanjskim lokacijama (51,1%), uključujući autobusne kolodvore i druge vanjske lokacije, potom u napuštenim objektima (26,7%), u improviziranim barakama ili šatorima (7,8%), plaćenim hostelima (7%), privatnom smještaju koji mogu koristiti besplatno i drugim nedefiniranim lokacijama (po 6,6%) i plaćenom privatnom smještaju (3,4%). Zabilježen je postotni porast migranata uočenih na tipičnim tranzitnim lokacijama, što potvrđuje progresivni rast u kretanju migrantske populacije u odnosu na prethodno istraživanje. Iako ih je i dalje na tom području najviše, sve manji broj migranata izvan PPC-ova (48,7%) uočen je na prostoru Unsko-sanske županije (8,9% manje u odnosu na prethodno istraživanje). Slijedi Sarajevska županija s 30,5%, što je za 14,2% više nego ranije. Zanimljivo je napomenuti da je broj identificiranih migranata na području Republike Srpske dvostruko veći u usporedbi s prethodnim krugom, gdje je identificirano 10,3% migranata izvan PPC-ova. Država koja je iskazana kao primarna krajnja ciljana destinacija migranata je Njemačka (39,7%), potom Italija (30%) i Francuska (11%). Druge spomenute destinacije su Ujedinjeno Kraljevstvo (8,4%) i Belgija (4,7%), dok je za 6,3% migranata ova informacija nepoznata. Primarna krajnja destinacija za Pakistance je Italija (77%), a zatim Njemačka (16,3%), dok je za Afganistance Njemačka na prvom mjestu (59,7%), potom Italija (20,5%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (18,6%). Većina migranata iz Burundija želi ići u Francusku (58,1%), potom u Njemačku (29%) te Belgiju (12,9%).
Ukupno gledano, 40,2 posto migranata provelo je manje od mjesec dana u BiH, što potvrđuje visoku mobilnost uočenu u posljednje vrijeme.•
