Hoće li Bosna i Hercegovina dobiti novi, pravedni Izborni zakon do sredine godine, pitanje je na koje još uvijek nema definitivnog odgovora, piše Večernji list BiH. No, jedno je jasno - ova godina mora iznjedriti novi Izborni zakon ako BiH želi biti vjerodostojan partner Europskoj uniji, a istodobno harmonizirati međunacionalne odnose koji su narušeni dugi niz godina, a što je, između ostaloga, posljedica činjenice da se jednom narodu konstantno oduzima pravo birati svoje predstavnike.
Očekivanja
Prva sjednica Međuresorne radne skupine za promjenu Izbornoga zakona pokazala je kako postoji neslaganje oko poslovnika, točnije načina glasovanja u ovom tijelu koje inače čini 14 članova, tri su iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, osam iz Zastupničkoga doma PS BiH, a tri iz Vijeća ministara BiH.
Zamjenik predsjedateljice Međuresorne radne skupine Bariša Čolak (HDZ BiH) u razgovoru za Večernji list ističe kako želi vjerovati da će ova skupina polučiti rezultat, naglasivši kako nam vrijeme istječe te da se promjene jednostavno moraju dogoditi u ovoj godini. Istodobno, smatra kako će biti potrebna pomoć i međunarodne zajednice, ali naglašava kako se usporedno s radom ove skupine trebaju voditi i pregovori na političkoj razini. Čolak navodi kako je u ovom trenutku teško dati konačnu ocjenu kako će se stvari odvijati, naglasivši kako je pred članovima skupine ogroman posao. - Ali mislim kako će nama tu trebati potpora međunarodne zajednice, ne u smislu da oni nama nude rješenja, već jednostavno u smislu da se mora iskoristiti ovo vrijeme kako bismo, prije svega, izmijenili Izborni zakon - kazao je on. Čolak ističe kako bi bilo jako korisno da se istodobno započnu razgovori na političkoj razini, a što bi bio pozitivan impuls da se posao završi što je prije moguće. - Nemamo druge godine. Ovo je neizborna i po mogućnosti moramo što prije okončati ovaj vrlo važan posao - naglasio je Čolak. Osvrnuvši se na prvu sjednicu, kazao je kako je ona protekla razmatranjem poslovnika o radu i ne baš u nekom sjajnom ozračju. No, ta odredba možda je i najznačajnija, a riječ je o načinu odlučivanja. - Želim vjerovati kako ćemo usuglasiti ovu odredbu. Pokušat ćemo naći zajedničko rješenje kako bismo počeli raditi. Vidjet ćemo kakvo će ozračje biti na idućim sjednicama - kazao je Čolak. Objasnio je kako bi bila potrebna dvotrećinska većina za kvorum, kao i da od nazočne većine dvije trećine glasova budu za usvajanje, pri čemu bi trebala biti uključena i po dva glasa predstavnika svakog od triju konstitutivnih naroda.
Sastav skupine
- Ovo nije klasična radna skupina koja je sastavljena kao zajedničko povjerenstvo s istim brojem iz obaju domova Parlamenta. Imamo različit broj članova; osam iz Zastupničkoga, a svega tri iz Doma naroda..., zato to moramo kompenzirati kroz način odlučivanja - istaknuo je Čolak. Kazavši kako ne želi biti pesimist, podsjetio je kako smo nakon 12 godina imali izbore u Mostaru te bismo stoga morali razmišljati pozitivno i kad je riječ o Izbornom zakonu. A novi zakon trebao bi se voditi presudom Ustavnog suda koji je utvrdio kako se pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Ustavotvorac je imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. “naglasio je” poseban, jednakopravan i jednak status.
