Dekanica Pravnog fakulteta u Zenici prof. dr. Larisa Velić nedavno je predložena za sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Na ovu bošnjačku kandidatkinju za ustavnu sutkinju nije bilo javnog osporavanja, što je u mnogim slučajevima rijetkost. Razlog tome leži u njezinu respektabilnom životopisu i profesionalnim uspjesima. Velić je prošla dug i izazovan put u pravničkoj karijeri, od pripravnice i edukatorice do odlikovane sveučilišne profesorice i dekanice. Mediji, političari i javnost prema njezinoj kandidaturi, čini se, drže ispravan pristup bez obzira na političke razlike, što predstavlja pravilo koje bi trebalo slijediti.
Međutim, kontrast između njezina i slučaja Marina Vukoje, koji je više od dvije godine bio predmet političkih napada, pokazuje duboku političku podjelu koja i dalje postoji u Bosni i Hercegovini. Vukoja je bio kandidat za Ustavni sud BiH, ali je njegova kandidatura bila obilježena optužbama, omalovažavanjima i političkim napadima zbog njegova imena, odnosno podrijetla. On je bio Hrvat, što je u bošnjačkim medijima i političkim krugovima izazvalo negativne reakcije.
Problem što je Hrvat
Iako je Vukoja, kao i Velić, pravni stručnjak s višegodišnjim iskustvom, na njegovu kandidaturu političari iz bošnjačkih stranaka reagirali su odbijanjem, naglašavajući njegovu pripadnost HDZ-u BiH i optužujući ga za političke veze koje nisu bile po njihovim standardima. Dodatno, Vukoji je zamjereno što nije imao sudsko iskustvo, što je također slučaj s Larisom Velić. Velić, poput Vukoje, nije radila kao sutkinja, ali to nije bilo osporavano u njezinu slučaju. Štoviše, njezina kandidatura dolazi u trenutku kada su političke stranke u Bosni i Hercegovini u načelu postigle određeni konsenzus oko njezina imenovanja. Povjerenstvo za izbor i imenovanje Parlamenta Federacije BiH jednoglasno je predložilo njezino ime, unatoč činjenici da je njezino imenovanje podloženo glasovanju u Zastupničkom domu FBiH. Osim toga, kandidatura Velić, kao i svaka politička odluka, dolazi iz dijela političkog spektra koji podržava većinu u Parlamentu Federacije BiH, uključujući stranke poput SDP-a, NiP-a i Naše stranke. To, naravno, ostavlja otvoreno pitanje koliko je politika zapravo bila uključena u njezin izbor, unatoč izvješćima o tome da je Povjerenstvo nastojalo očuvati nepristranost pri ocjenjivanju kandidata. Larisa Velić nije samo pravna stručnjakinja već i osoba koja je aktivna u raspravama o pravnoj i političkoj situaciji u BiH. Na nedavnom skupu Kruga 99, udruge koja se bavi političkim i pravnim pitanjima, izložila je svoja stajališta o pravnoj državi i provedbi odluka Ustavnog suda BiH. Njezin istup na ovom forumu izazvao je određene kontroverze zbog političkog konteksta u kojem su izrečena, osobito zbog vrlo neprijateljski raspoloženih istupa ljudi iz ove organizacije prema hrvatskim predstavnicima. Koje se pak stalno sumnjiči za "izdaju". Velić je na tome skupu iznijela stav da BiH još uvijek ne ispunjava sve uvjete koji je čine pravnom i demokratskom državom. U svojoj analizi, naglasila je da, unatoč angažmanu domaćih i međunarodnih institucija, BiH nije uspjela u ostvarivanju temeljnih načela vladavine prava.
Politička "pristranost"
Jedan od ključnih aspekata na kojem je Velić posebno inzistirala jest pitanje državne imovine. A što je, prije svega, politička tema na kojoj se izrazito mimoilaze bošnjačke i srpske stranke. Državna imovina, prema Velić, nije samo pravno pitanje već i pitanje opstanka države i njezinih građana. Da bi BiH osigurala svoju budućnost, potrebno je uspostaviti zakonodavni okvir koji će omogućiti racionalno upravljanje imovinom, a ključnu ulogu u tome ima i Ustavni sud BiH, smatra ona. Kandidatura Larise Velić za sutkinju Ustavnog suda BiH nije samo pravničko već i političko pitanje koje odražava duboke podjele u društvu. Njezino imenovanje može biti simbolički značajno, ali će također biti test za pravnu neovisnost i nepristranost. Politički pritisci i nesuglasice u vezi s izborom kandidata samo upućuju na to koliko je Ustavni sud BiH podložan domaćim i stranim političkim utjecajima. Kroz svoj rad Velić će biti suočena s izazovima koji ne samo da uključuju tumačenje zakona već i suočavanje s političkim i društvenim pritiscima koji oblikuju pravni okvir BiH. Za BiH Ustavni sud predstavlja ključnu instituciju za zaštitu pravnih temelja države. Čak i unatoč postojanju sudaca stranaca.
