U jeku smo jedne od najvećih gospodarskih kriza u čitavom svijetu, a koju itekako osjete i stanovnici u BiH. Ognjenka Lalović, direktorica sektora gospodarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK), za Večernji list je govorila o ovom izazovnom vremenu, kao i tome što Komora čini da se situacija promijeni nabolje, piše Večernji list BiH.
Utjecaj na poslovanje
- Komora je, kao servis i glas gospodarstva i u vremenu pandemije, a i danas, kada ekonomska kriza zbog svih događanja doseže vrhunac, na usluzi gospodarstvenicima u njihovoj borbi za bolju poziciju na domaćem i inozemnom tržištu. Kao što se pokazalo i tijekom najtežih trenutaka tijekom pandemije COVID-19, VTK je nastojao gospodarstvenicima biti na usluzi s točnim i provjerenim podacima. Svakodnevni su kontakti s gospodarskim subjektima koji su se zbog trenutačne situacije našli u različitim pozicijama, od problema s prijevozom, naplatom potraživanja, neizvjesnosti nabave nužnih roba i usluga, povećanja cijena različitih komponenti, što sve utječe na njihovo poslovanje. Ono što je otežavajuće je što nam se ekonomske krize, globalne razine, u posljednje vrijeme nižu jedna za drugom, što dodatno stvara pritisak na ekonomiju Bosne i Hercegovine - naglašava Lalović, a Komora će nastojati, u suradnji sa svojim članicama, kroz aktivnosti nastaviti djelovati prema nadležnim institucijama i inozemnim partnerima kako bi pomogla članicama u borbi s krizom koja nas je zadesila. Pitali smo je i što savjetovati tvrtkama u BiH, ali i običnim građanima, s naglaskom na proizvodnju hrane. Sektor poljoprivrede bio je dosta zapostavljen proteklih godina. - Prostora za napredak uvijek ima. BiH se opredijelila za izgradnju liberalne ekonomije i tržišne politike temeljene na tržišnim načelima i slobodi kretanja roba i usluga te je na osnovi toga tržište BiH otvoreno za plasman velikog broja roba s različitih stranih tržišta. Kada je u pitanju poljoprivredno-prehrambeni sektor, brojni su razlozi uvoza poljoprivrednih proizvoda: sezonski karakter, slobodna trgovina, politika subvencija agrara u EU, ali i u drugim zemljama regije, otkupne cijene, i slično, što je sve skupa dovelo da dugi niz godina BiH ima vanjskotrgovinski robni deficit u ovom sektoru. BiH najviše uvozi inputa za poljoprivrednu sjetvu (sjemena, gnojiva). Cijene gnojiva su višestruko porasle i prije događanja u Ukrajini i to će svakako, uz aktualno poskupljenje goriva, još više ugroziti proljetnu sjetvu u BiH. Također su primjetne na tržištu i nestašice nužnih materijala kao što je sjeme kukuruza. Sada je nužna stimulativna potpora nadležnih institucija u BiH, pogotovo u pogledu definiranja prioriteta djelovanja u cilju prevladavanja trenutačne krize. Naravno, uzimajući u obzir i sve druge prethodne mjere u cilju osnaživanja domaće proizvodnje - kaže nam. Spominje i jednu od pozitivnih mjera - prijedlog koji je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo u formi odluke o otvaranju privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih gnojiva iz trećih zemalja, koja će nakon dobivanja potrebnih mišljenja nadležnih institucija biti predložena Vijeću ministara na usvajanje.
Smanjiti ovisnost o uvozu
- Također, bili smo svjedoci kako je pandemija COVID-19 prouzročila mnoge poteškoće u globalnom lancu opskrbe i da su se sva tržišta morala okrenuti domaćoj proizvodnji. Zbog toga je važno da BiH jača domaće proizvodne kapacitete ulaganjem u nove tehnologije i digitalizaciju proizvodnje kako bi se u budućem vremenu što više smanjila ovisnost o stranim tržištima i povećala konkurentnost domaćih proizvoda. Vrijeme koje je iza nas i koje dolazi upućuje nam kako je nužno povećati i osnažiti vlastitu proizvodnju, ali i kupnju domaćih proizvoda, osobito u ovim kriznim vremenima kada je teško predvidjeti rasplet novonastale situacije - zaključila je Ognjenka Lalović za Večernji list. •
